MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati gotovo nepromijenjen u odonosu na jučer, blizu najnižih razina u šest tjedana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao više od 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,8 posto. U Šangaju su, pak, pale više od 1,5 posto, a oslabili su i neki drugi indeksi u regiji.

Azijski su ulagači suzdržani jer je jučerašnje trgovanje na Wall Streetu pokazalo da se najveća svjetska burza ne uspijeva stabilizirati nakon oštrog pada krajem prošlog i početkom ovoga tjedna.

Doduše, oscilacije cijena dionica manje su nego prije nekoliko dana, no jučer su na Wall Streeru u većem dijelu trgovanja burzovni indeksi bili u pozitivnom području da bi pred kraj trgovanja oštro pali i završili u minusu.

Većina analitičara i idućih dana očekuje nestabilno trgovanje jer nitko nije siguran u kojem će smjeru tržište krenuti.

Je li pad tržišta u ponedjeljak, najveći u više od šest godina, bila samo zdrava korekcija cijena prije njihovog novog uspona ili će burzovni indeksi dodatno pasti.

Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih gospodarstava - od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana - dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.

No, s druge strane, ulagači se plaše jačanja inflacije, što bi moglo izazvati brži tempo povećanja kamata američke središnje banke.

Plaše se, također, da je tržište dionica precijenjeno, s obzirom da njime već devet godina vladaju ′bikovi′ i da su posljednjih mjeseci burzovni indeksi gotovo neprestano dosezali rekordne razine.

„Sada, kada su svi na rubu, napeti, za očekivati je povećana nestabilnost, pa mogu slijediti i veći skokovi i dublji padovi indeksa", kaže Alan Lancz, predsjednik u tvrtki Alan B. Lancz & Associate.

Tim više što su ponovno porasli prinosi na američke obveznice i krenuli prema najvišim razinama u četiri godine. Posljedica je to jučerašnjeg dogovora između republikanaca i demokrata u Kongresu o povećanju proračuna za iduće dvije godine od 300 miijardi dolara.

Ulagači se plaše da će to povećanje državne potrošnje, zajedno s nedavno uvedenom poreznom reformom, dovesti do pregrijavanja gospodarstva, koje već sada snažno raste.

Povećana potrošnja mogla bi izazvati jačanje inflacije, što bi moglo američki Fed navesti na ubrzanje tempa povećanja kamata.

Američka središnja banka lani je povećala ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga se posljednjih dana prinosi na američke obveznice kreću oko najviših razina od početka 2014. godine. A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Pod pritiskom su i cijene nafte nakon što je jučer objavljeno da je proizvodnja ′crnog zlata′ u SAD-u na rekordnim razinama, pri čemu zalihe rastu.

Zbog toga je cijena barela na američkom tržištu pala na 61,25 dolara, najnižu razinu u mjesec dana, dok se na londonskom tržištu cijena barela kreće oko najniže razine u šest tjedana, 65,15 dolara.

A nakon dogovora o proračunu u Kongresu dolar je znatno ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros najvišu razinu u dva tjedna, 90,40 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,64 boda.

Pritom se tečaj dolara prema japanskoj vauti kreće oko 109,30 jena, kao i jučer u ovo doba, dok je prema euru znatno ojačao.

Zbog toga je cijena eura jutros skliznula na 1,2275 dolara, nedaleko najniže razine u dva tjedna, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2390 dolara.