Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno, dok su tečaj eura i cijene nafte pod pritiskom jer se ulagači plaše zaoštravanja monetarne politike središnjih banaka brže nego što se očekivalo.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na petak.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,5 i 1,1 posto. U Hong Kongu i Australiji pale su, pak, oko 0,5 posto.

Na burzama vlada oprez zbog novog brzog širenja covida-19 u Europi. Austrija je u petak postala prva zemlja koja je ponovo odlučila uvesti potpuni ′lockdown′ kako bi suzbila novi val zaraze.

I Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, upozorila je da bi zbog covida-19 mogla posegnuti za potpunim zatvaranjem.

Ulagači se plaše da bi i druge europske zemlje mogle pratiti primjer Austrije, što bi moglo zakočiti gospodarski oporavak regije od koronakrize.

Uz to, ulagači se plaše mogućeg bržeg zaoštravanja monetarne politike američkog Feda zbog visoke inflacije.

U SAD-u je inflacija u listopadu dosegnula najvišu razinu u 30 godina, a već se pet mjeseci zaredom kreće iznad 5 posto, znatno iznad ciljane razine američke središnje banke od 2 posto.

Ulagači se plaše da bi zbog rasta cijena sirovina i poremećaja u nabavnim lancima visoka inflacija mogla potrajati dulje nego što su se mnogi, uključujući Fed, nadali.

A to bi moglo natjerati središnju banku na povećanje ključnih kamatnih stopa prije nego što se očekivalo.

Potpredsjednik Feda Richard Clarida kazao je prošloga tjedna da bi se na sjednici središnje banke u prosincu možda trebalo razgovarati o bržem smanjenju iznosa za kupnju obveznica.

A da je razdoblje jeftinog novca, koje traje od izbijanja koronakrize početkom prošle godine, pri kraju, pokazuju i procjene da će središnje banke Južne Koreje i Novog Zelanda ovoga tjedna povećati kamatne stope.

Tako će se pridružiti nekolicini središnjih banaka u svijetu koje su zbog visoke inflacije već zaoštrile monetarnu politiku.

Dolar dodatno ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasle, nakon što je prošloga tjedna ojačala četvrti tjedan zaredom, i to za 1 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,18 bodova, najviše razine u 16 mjeseci, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 96,03 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 113,99 na 114,15 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,23 posto, na 1,1275 dolara, blizu najniže razine od srpnja prošle godine.

Slabljenje eura posljedica je očekivanja da će američka središnja banka u idućoj godini povećati ključne kamatne stope u dva navrata, dok čelnici Europske središnje banke poručuju da je malo vjerojatno da će kamate u eurozoni biti povećane prije 2023. godine.

Euro je pod pritiskom i zbog novog ′lockdowna′ u Austriji i pooštravanja epidemioloških mjera u nizu europskih zemalja zbog širenje koronavirusa, što bi moglo usporiti oporavak gospodarstava u regiji.

Zbog toga su pod pritiskom i cijene nafte, koje su pale i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, i to za više od 4 posto.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros skliznula 0,20 posto, na 78,73 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,13 posto, na 75,84 dolara.