MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,1 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Južnoj Koreji.

Burzovni indeksi u Australiji, Hong Kongu i Šangaju pali su, pak, između 0,2 i 1 posto.

Na azijskim burzama vlada oprez jer su jučer na Wall Streetu najvažniji indeksi blago pali, nakon što je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,50 do 1,75 posto.

To je prvo povećanje cijene novca u ovoj godini, a čelnici Feda procjenjuju da bi kamate do kraja godine mogle biti povećane još najmanje u dva navrata.

To ukazuje na uvjerenje monetarnih vlasti da će smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje, uvedeni početkom godine, potaknuti rast gospodarstva, ali i inflacije, što bi moglo dovesti do ubrzanja tempa povećanja kamata.

"Gospdarski izgledi su ojačali posljednjih mjeseci", poručio je u priopćenju Fed, nakon dvodnevne sjednice njegovih čelnika.

Povećanje kamata bilo je očekivano, a novi predsjednik Feda Jerome Powell poručio je na konferenciji za medije da središnja banka ostaje na putu postupnog povećanja kamata i da mora biti spremna spriječiti jačanje inflacije.

Tako pitanje o tome u koliko će navrata Fed u ovoj godini povećati kamate, tri ili četiri, i dalje ostaje otvoreno, a ovisit će o kretanju inflacije, poručuju analitičari.

Zbog toga su jučer prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 2,936 posto, najvišu razinu u mjesec dana, no jutros su pali na 2,872 posto.

Prinosi su u fokusu ulagača jer njihov rast negativno utječe na tržište dionica, s obzirom da bi zbog toga mogla porasti cijena zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli preusmjeriti svoj kapital iz dionica u obveznice.

Ulagači su oprezni i zbog rizika od trgovinskog rata nakon što je jučer iz Bijele kuće poručeno da će predsjednik SAD-a Donald Trump u četvrtak objaviti nove carine na uvoz kineskih proizvoda, u prvom redu visokotehnoloških, a moguće je i da će objaviti restrikcije na kineska ulaganja u SAD-u.

Trump je već uveo carine prvo na uvoz solarnih panela i perilica za rublje, a nedavno i na čelik te aluminij, zbog čega jačaju rizici od protumjera pojedinih zemalja, prvenstveno Kine. A to bi, kažu analitičari, moglo dovesti do ciklusa osvetničkih mjera s jedne i druge strane te trgovinskog rata.

Kinesko ministarstvo trgovine poručilo je jutros kako Kina mora poduzeti sve nužne mjere kako bi odlučno zaštitila svoje interese.

"Ako trgovinske napetosti ojačaju, prve će pod pritiskom biti dionice kineskih kompanija koje su znatnije izložene u SAD-u, ponajviše tehnološki i potrošački sektor", poručuju analitičari Societe Generale banke u bilješci klijentima.

Podršku tržištima pruža, pak, rast cijena nafte na najviše razine u gotovo šest tjedana, nakon što je jučer objavljeno da su zalihe ′crnog zlata′ u SAD-u prošloga tjedna neočekivano pale, što ukazuje na snažnu potražnju.

Tako se jutros cijena barela na američkom tržištu kreće oko 65,75 dolara, što je oko pet posto više u odnosu na početak tjedna.

A na valutnim je tržištima dolar pod pritiskom jer ulagači vjeruju da je izglednije da će Fed do kraja ove godine kamate povećati još samo dva, a ne tri puta.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros na 89,52 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,35 bodova.

Pritom je cijena dolara u odnosu na japansku valutu pala s jučerašnjih 106,50 na 105,70 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura jutros porastao 0,2 posto, na 1,2365 dolara.