Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Singapuru te Australiji.

Burzovni indeksi u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu oslabili su, pak, između 0,1 i 0,3 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio na gubitku 0,2 posto.

Na azijskim burzama vlada oprez, kao i jučer na Wall Streetu, gdje su burzovni indeksi izgubili između 0,1 i 0,4 posto i skliznuli s rekordnih razina.

Sinoć je Zastupnički dom američkog Kongresa prihvatio prijedlog poreznih promjena, potom i Senat, a sada se čeka još završno glasanje u Zastupničkom domu.

Nitko ne sumnja u to da će do kraja tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump potpisati taj zakon, kojim bi se, među ostalim, smanjila porezna stopa na dohodak imućnijih građana, dok bi porezna stopa kompanijama bila srezana s 35 na 21 posto.

Analitičari kažu da bi, nakon smanjenja poreza, kompanije mogle više sredstava izdvojiti za otkup dionica na tržištu i povećati dividende, što ide u prilog dioničarima.

Prema procjenama analitičara UBS-a, smanjenje poreza moglo bi potaknuti rast zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa za oko 9 posto.

No, čini se, kažu analitičari da su porezne promjene već uračunate u cijene dionica, s obzirom da je od polovice studenoga, kada je Zastupnički dom prihvatio prvi prijedlog reforme, S&P 500 indeks porastao oko 5 posto.

Smanjenje poreza trebalo bi potaknuti i rast potrošnje, što bi podržalo brži rast gospodarstva, ali i inflacije, a to bi, pak, moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa.

"Smanjenje poreza zasigurno je uračunato u cijene. Tržište sada slavi poreznu reformu, no prepoznaje i to da bi mu u idućem razdoblju središnja banka mogla početi oduzimati ono što mu je godinama davala", kaže Jack Ablin, direktor u BMO Private Bank.

Fed je nakon financijske krize 2009. godinama vodio izuzetno labavu monetarnu politiku i poticajnim mjerama održavao nisku cijenu novca.

No, kako se rast gospodarstva stabilizirao, Fed posljednjih godina ukida poticajne mjere, pri čemu je u ovoj godini čak u tri navrata povećao kamate.

Ulagači se plaše da će se zaoštravanje monetarne politike nastaviti i idućih godina, a to, za razliku od poreznih poticaja, ne ide u prilog tržištu kapitala.

Podršku tržištima pruža, pak, rast cijena nafte. Jutros je cijena barela na američkom tržištu ojačala 0,2 posto, na 57,70 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,6 posto, na 63,80 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar ponešto oslabio jer ulagači nisu sigurni da će neke odredbe porezne reforme utjecati na tečaj valute onoliko koliko su se prije nadali.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 93,46 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 93,70 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 112,60 na 112,95 jena.

No, dolar je oslabio u odnosu na europsku valutu, pa je cijena eura dosegnula 1,1840 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1785 dolara.