Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak porasle, nakon oštrog pada prošloga tjedna, jer se ulagači nadaju poticajnim monetarnim mjerama središnjih banaka kako bi se ublažile gospodarske štete zbog širenja korona virusa.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu oko 1 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo oko 10 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju porasle između 0,8 i 3,1 posto. U Singapuru i Australiji pale su, pak, oko 0,7 posto.

Zbog širenja koronavirusa izvan Kine, prošloga su tjedna cijene dionica na najvećim svjetskim burzama oštro pale, pa je MSCI indeks svjetskih burzi potonuo više od 10 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od financijske krize 2008. godine.

Pritom je s burzi izbrisano više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti, što predstavlja otprilike vrijednost godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) Japana, trećeg po veličini svjetskog gospodarstva.

Premda i dalje stižu vijesti o rastu broja zaraženih i umrlih od koronavirusa izvan Kine, jutros je većina azijskih burzi u plusu.

To se zahvaljuje nadi ulagača da će najveće središnje banke u svijetu uvesti poticajne mjere kako bi spriječile veće gospodarske štete.

U petak je predsjednik Feda Jerome Powell sugerirao da bi američka središnja banka mogla smanjiti ključne kamatne stope.

Središnja banka djelovat će prikladno kako bi podržala gospodarstvo suočeno s rizikom od širenja koronavirusa, kazao je Powell, dodavši da smatra da je američko gospodarstvo u solidnom stanju.

Nakon njegovih poruka, ulagači očekuju da će Fed na sjednici 18. ožujka smanjiti ključne kamate za barem 0,25, a možda i za 0,50 postotnih bodova.

Ulagači se, također, nadaju da bi uskoro kamatne stope mogle smanjiti australska i japanska središnja banka.

Guverner Bank of Japan Haruhiko Kuroda kazao je jutros da će središnja banka poduzeti nužne korake kako bi stabilizirala financijska tržišta.

Japanskom gospodarstvu, naime, prijeti recesija jer je u posljednjem lanjskom tromjesečju oštro palo, a zbog koronavirusa očekuje se da će pasti i u prvom ovogodišnjem kvartalu.

Loši gospodarski pokazatelji iz Kine

A podaci objavljeni tijekom vikenda pokazali su da je tvornička aktivnost u Kini u veljači pala dosad nezabilježenom brzinom, što upućuje na veće štete u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu nego što se očekivalo.

U subotu je kineski zavod za statistiku (NBS) objavio da je indeks menadžera nabave (PMI) u veljači pao na rekordno niskih 35,7 bodova, s 50 bodova u siječnju.

To je znatno ispod razine od 50 bodova, koja ukazuje na rast ili pad aktivnosti, dok su analitičari Reutersa procjenjivali da će taj indeks skliznuti na 46 bodova.

Ti loši podaci pružaju prvi službeni uvid u situaciju u kineskom gospodarstvu od izbijanja epidemije koronavirusa, od kojega je dosad u svijetu umrlo gotovo 3.000 ljudi, dok ih je više od 86.000 zaraženo.

„Kineski PMI na razini od 35,7 bodova može se usporediti s onim rezultatom za vrijeme financijske krize. Kineske kompanije posljednjih su tjedana počele ponovno poslovati, no manjim kapacitetom, dok mnoge restrikcije u vezi kretanja ljudi ostaju na snazi", kaže Richard Yetsenga, glavni ekonomist u Australia and New Zealand Banking Group

Ipak, na burzi u Šangaju cijene su dionica jutros skočile više od 3 posto jer ulagači vjeruju da će kineske vlasti uvesti dodatne monetarne i fiskalne poticajne mjere.

Dolar pod pritiskom

A na valutnim je tržištima dolar pod pritiskom očekivanja da će Fed uskoro smanjiti kamatne stope.

Dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,92 boda, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 98,13 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo sa 108,05 na 107,95 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura jutros porasla 0,3 posto, na 1,1055 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros porasle, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 13 posto.

Na američkom je tržištu cijena barela porasla 2,9 posto, na 46,08 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 3,4 posto, na 51,35 dolara.