Na azijskim su burzama u petak cijene dionica znatno pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagače zabrinjava rast obvezničkih prinosa i pogoršanje epidemiološke situacije u Europi.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu više od 1 posto, izgubivši sve jučerašnje dobitke.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu skliznule između 0,4 i 2 posto.

Azijske burze prate jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu, pri čemu je Dow Jones skliznuo 0,5 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,5, a Nasdaq 3 posto.

Pad Dow Jones i S&P 500 indeks s rekordnih razina posljedica je rasta prinosa na američke državne obveznice. Prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli su 1,75 posto, najvišu razinu u 14 mjeseci, što je posljedica očekivanja da će inflacija porasti zbog ubrzanja oporavka gospodarstva od koronakrize i golemih fiskalnih i monetarnih poticaja.

Dan prije američka središnja banka povećala je procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini na 6,5 posto, što bi bio najveći rast u gotovo 40 godina.

Premda čelnici središnje banke procjenjuju da će inflacija tijekom godine dosegnuti i 2,4 posto, iznad ciljanih 2 posto, predsjednik Feda Jerome Powell kazao je da bi to mogao biti privremeni skok inflacije, koji neće promijeniti Fedovo obećanje da zadrži ključne kamatne stope blizu nule.

„Fed je poručio da neće povećavati kamate do 2023., no to ništa ne znači. Ako prinosi na obveznice nastave rasti, to bi moglo naštetiti gospodarstvu", kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.

Na rast prinosa posebice su osjetljive dionice tehnoloških kompanija jer se njihova vrijednost temelji na budućoj zaradi, pa s rastom obvezničkih prinosa postaju manje privlačne.

Pad indeksa na Wall Streetu produbljen je jučer nakon što je francuski premijer Jean Castex naredio mjesec dana potpunog zatvaranja na razini Pariza i nekoliko drugih regija. Castex je kazao kako strože mjere dolaze zbog ubrzanja širenja virusa u trećem valu pandemije.

Zbog toga su jutros europski terminski indeksi u minusu, nakon što su jučer cijene dionica na najvećim europskim burzama porasle.

Dolar ojačao

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasle, što se zahvaljuje rastu prinosa na američke obveznice.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 91,85 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 91,48 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 108,65 na 108,90 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala na 1,1915 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1965 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros stabilne nakon što su jučer potonule oko 7 posto jer se ulagači plaše da će potražnja za ′crnim zlatom′ biti slabija nego što se procjenjivalo.

Cijena barela na američkom tržištu kreće se jutros oko 60,05 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 64,30 dolara. Na londonskom se tržištu, pak, cijena barela kreće oko 63,40 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 67,70 dolara.