Na azijskim su burzama u petak cijene dionica zaronile na najniže razine u mjesec dana jer je ulagače uznemirio oštar pad cijena dionica na Wall Streetu, nakon što su prinosi na američke državne obveznice dosegnuli najviše razine u godinu dana.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 2,4 posto, pa je izgubio sve jučerašnje dobitke i zaronio na najnižu razinu u mjesec dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 1,8 i 3,3 posto.

Azijske ulagače uznemirio je jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones skliznuo je 1,75 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,45, a Nasdaq indeks 3,5 posto.

Najveći dnevni pad Nasdaqa u četiri mjeseca, a S&P 500 i Dow Jonesa u posljednjih mjesec dana ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, koji je u prosjeku izgubio 3,5 posto.

Cijene dionica Applea, Amazon.coma, Microsofta, Alphabeta, Facebooka i Netflixa pale su između 1,2 i 3,6 posto.

Taj je sektor prošle godine, zahvaljujući zatvaranju gospodarstava i radu od kuće, predvodio na tržištu po rastu, no u posljednje se vrijeme ulagači, zabrinuti zbog visokih cijena dionica, povlače iz tog sektora.

S druge strane, zbog strahovanja da će golemi fiskalni i monetarni poticaji potaknuti jačanje inflacije, posljednjih tjedana znatno rastu prinosi na američke državne obveznice.

Jučer su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 1,614 posto, najvišu razinu u godinu dana, stoga su sada prinosi na trezorska izdanja veći od dividendnog prinosa iz S&P 500 indeksa, što čini dionice manje atraktivnima.

„To je bitno. Prinosi od 1,5 posto usporedivi su s dividendnim prinosom S&P 500. A s 10-godišnjim obveznicama nema rizika po kapital, vratit će vam se glavnica. Odjednom su obveznice konkurentne dionicama", kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

Premda su jutros prinosi na 10-godišnje američke obveznice pali na 1,49 posto, od početka mjeseca i dalje su u plusu oko 40 baznih bodova, što je njihov najveći mjesečni skok od 2016. godine.

„Putanja investicija s fiksnim prihodom prešla je u fazu kada postaje opasna prijetnja rizičnijim ulaganjima. To je posljedica očekivanja da će se poboljšati gospodarski izgledi i da bi mogli ojačati inflacijski pritisci, što bi moglo navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se očekuje", kaže Damien McColough, direktor u Westpacu.

Premda je polovicom tjedna predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao da se još barem tri godine ne očekuje da će inflacija u SAD-u dosegnuti ciljanih 2 posto, što znači da bi kamate trebale ostati rekordno niske do 2023. godine, ulagači jutros nisu sigurni u to, s obzirom na rast prinosa na američke državne obveznice.

Plaše se da se nazire kraj razdoblja jeftinog novca, koji je lani potaknuo rast svjetskih burzi na najviše razine u povijesti, unatoč koronakrizi.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 90,28 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,98 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao s jučerašnjih 105,95 na 106,05 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,2150 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2165 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros pale. Cijena barela na američkom tržištu skliznula je 0,6 posto, na 63,10 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 66,60 dolara.