MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto, pa je skliznuo s rekordne razine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,1 i 1,3 posto.

Od početka tjedna MSCI indeks skočio je više od 3,5 posto jer su ulagači odahnuli nakon mirne primopredaje vlasti u Washingtonu i jer se nadaju da će novi predsjednik Joe Biden uskoro uspjeti uvjeriti Kongres da prihvati njegov prijedlog paketa poticajnih mjera, koji vrijedi oko 1.900 milijardi dolara.

No, nakon snažnog rasta cijena dionica od početka tjedna, ulagači su jutros odlučili povući dio zarade s tržišta.

A na Wall Streetu su jučer burzovni indeksi stagnirali na rekordnim razinama, nakon snažnog rasta prethodnih dana i tjedana.

„Tržište je imalo vrlo snažan zamah na ulasku u ovu godinu i uoči formiranja Bidenove vlade jer se očekuju veći poticaji i općenito veća javna potrošnja", kaže Mohannad Aama, direktor u tvrtki Beam Capital Management.

A da su poticaji gospodarstvu potrebni, pokazuju jučer objavljeni podaci prema kojima je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u prošloga tjedna pao ispod 900.000, no i dalje je vrlo visok zbog pandemije koronavirusa.

Stoga se ulagači plaše da će u siječnju, kao i u prosincu, broj zaposlenih u SAD-u pasti.

I dok je tržište rada i dalje pod pritiskom pandemije, druga područja, kao što su građevinski i proizvodni sektor, podržavaju oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize.

Dolar oslabio četvrti dan zaredom

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala četvrti dan zaredom jer bi javni dug i proračunski deficit SAD-a mogli snažno porasti nakon novih poticajnih fiskalnih mjera.

Prihvati li Kongres Bidenov prijedlog, ukupni poticaji najvećem svjetskom gospodarstvu, zajedno s lanjskim, dosegnuli bi 10 posto BDP-a.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 90,10 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,32 boda. Od početka tjedna taj je indeks pao 0,7 posto.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti jutros je blago porastao s jučerašnjih 103,50 na 103,55 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,2170 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2125 dolara.

Europska središnja banka jučer je, kao što se očekivalo, zadržala kamatne stope nepromijenjene, ali je poručila da je spremna dodatno podržati gospodarstvo ako bude potrebno.

Nakon redovite sjednice čelnika ECB-a, predsjednica središnje banke Christine Lagarde upozorila je na daljnje širenje koronavirusa u Europi i mogućnost produljenja trajanja restriktivnih mjera, što bi moglo usporiti oporavak gospodarstva eurozone.

Cijene nafte pale

Cijene su nafte, pak, jutros osjetno pale nakon izvješća o neočekivanom rastu zaliha nafte u SAD-u prošloga tjedna, što ukazuje na slabost potražnje.

Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 1 posto, na 52,59 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,8 posto, na 55,64 dolara.