MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,5 posto, skliznuvši s najviše razine u dva i pol mjeseca.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,1 i 1,3 posto.

Na tržištima vlada oprez, kao i jučer na Wall Streetu, jer će se na summitu Skupine G7 najrazvijenijih svjetskih gospodarstava tijekom vikenda razgovarati o trgovinskim pitanjima, nakon što je Washington uveo carine na uvoz čelika i aluminija iz Meksika, Kanade i EU-a.

Meksiko i Kanada već su uzvratili protumjerama, a isto je najavila i EU.

„Ulagači su oprezni uoči sastanka G7, koji su obično neutralni za tržište. No, ovoga puta taj će sastanak biti pažljivo praćen zbog trgovinskih pitanja", kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial.

Ulagači su oprezni i zbog toga što se bliži sjednica čelnika američke središnje banke koja će pokazati kani li Fed ubrzati tempo povećanja kamata, s obzirom na snažan rast gospodarstva, ali i jačanje inflacije.

Dvodnevna sjednica čelnika Feda počinje 12. lipnja, a očekuje se drugo po redu povećanje kamatnih stopa u ovoj godini, nakon onoga u ožujku. Pitanje je, međutim, hoće li Fed nakon toga do kraja godine kamate povećati još jednom ili dva puta.

Uz to, uskoro bi i Europska središnja banka mogla započeti postupno zaoštravati monetarnu politiku.

Peter Praet, glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB), kazao je polovicom tjedna da je zbog snažnog rasta središnja banka sigurna da se inflacija kreće prema ciljanim razinama.

To, kažu analitičari, povećava mogućnost da će čelnici ECB-a na sjednici idućega tjedna progovoriti o ukidanju poticajnog programa kupnje obveznica.

A to bi značilo da bi ECB uskoro mogla početi stezati monetarnu politiku nakon što je niz godina smanjivala kamatne stope i provodila programe za povećanje likvidnosti na financijskim tržištima, što je podržavalo rast burzi dionica.

„Tržišta će morati otkriti kakvi su rizici po cijene zbog smanjenja poticaja središnje banke, a ta bi prilagodba novim uvjetima mogla biti teška", kaže Matt King, strateg u Citiju.

A cijene nafte posljednjih dana rastu jer se ulagači plaše smanjene ponude na tržištima zbog oštrog pada izvoza krizom pogođene Venezuele, kojoj prijete i sankcije SAD-a.

Cijena barela na londonskom tržištu kreće se jutros oko 77,30 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 75,70 dolara. Na američkom je tržištu, pak, cijena barela porasla s jučerašnjih 65,05 na 66,10 dolara.

A na valutnim je tržištima nastavljeno slabljenje dolara, ponajviše prema europskoj valuti.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 93,46 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 93,52 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 110,05 na 109,80 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa se cijena eura kreće oko 1,1805 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1790 dolara.

Uspon eura zahvaljuje se naznakama da bi idućega tjedna Europska središnja banka (ECB) mogla signalizirati kada će početi s postupnim ukidanjem poticajnih mjera.