Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 0,1 posto.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu pali su, pak, između 0,1 i 1,2 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio na gubitku 0,9 posto.

Najveći uteg indeksima predstavlja pad cijena dionica u tehnološkom sektoru, kao i jučer na Wall Streetu, kada je S&P indeks tog sektora potonuo 2,6 posto, što je njegov najveći dnevni gubitak u više od pet mjeseci

Pritom su cijene dionica Amazona, Applea, Alphabeta i Facebooka pale između 2 i 4 posto.

Jutros je, pak, među najvećim gubitnicama dionica južnokorejskog Samsunga, koja je pojeftinila gotovo 3 posto, nakon što je neki dan izgubila oko 5 posto.

Pritisak na tehnološki sektor neki objašnjavaju nedavnom analizom Morgan Stanleya prema kojoj je ′super ciklus′ potražnje za memorijskim čipovima u proteklom tromjesečju dosegnuo vrhunac, te da bi potražnja uskoro mogla oslabiti.

"Istina je, ako pogledate krivulje prodaje poluvodiča u svijetu, da je rast na godišnjoj razini dosegnuo vrhunac, pa je zabrinutost nekih ulagača prirodna. No, ako pogledate ono što pokreće potražnju, to nisu samo pametni telefoni, nego i mnoge druge stvari, kao što su podatkovni centri. Potražnja će vjerojatno nastaviti rasti i u 2018. fodini i ne vidim razloga za pesimizam", kaže Hiroshi Watanabe, ekonomist u tvrtki Financial Holdings.

I dok su neki zabrinuti u vezi potražnje, drugi smatraju da se radi o zdravoj korekciji cijena nakon snažnog rasta. Tako je, primjerice Nasdaq indeks, koji je pun tehnoloških dionica, od početka godine porastao gotovo 27 posto, dok je S&P 500 indeks u istom razdoblju ojačao oko 18 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, od početka je godine, pak, skočio više od 30 posto.

Osim tehnološkog sektora, u fokusu ulagača su i cijene nafte jer će danas članice OPEC-a i drugi najveći svjetski proizvođači odlučivati o produljenju dogovora o smanjenoj proizvodnji nafte do kraja 2018. godine.

Uoči te odluke, jutros je na američkom tržištu cijena barela ojačala 0,2 posto, na 57,40 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,4 posto, na 63,35 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar stabilan, nakon što je danima znatno oscilirao, ovisno o vijestima o razvoju situacije u vezi porezne reforme u SAD-u.

Pregovori o poreznoj reformi pažljivo se prate jer ulagači vjeruju da bi smanjenje poreza kompanijama i građanima dodatno potaknulo rast gospodarstva, a time i inflacije, pa bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 93,15 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 93,23 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti dosegnuo 112,05 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 111,50 jena.

Dolar je ojačao i u odnosu na europsku valutu, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,1860 na 1,1835 dolara.