MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,8 posto.

Na burzi u Šangaju, koja je jutros počela s radom nakon tjedan dana praznika, indeksi su skočili gotovo 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,2 posto.

No, na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skliznuo više od 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,1 i 1 posto.

Loše raspoloženje na azijskim burzama posljedica je jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu drugi dan zaredom, a moguć je i nastavak silaznog trenda jer je jutros terminski S&P 500 indeks u minusu daljnjih 0,5 posto.

Posljedica je to rasta prinosa na američke držane obveznice nakon objave zapisnika s nedavne sjednice Feda, koji je pokazao da su čelnici američke središnje banke sve sigurniji da će trebati povećati cijenu novca jer jačanje gospodarstva potiče rast inflacije.

Zbog toga su prinosi na američke 10-godišnje državne obveznice porasli na 2,95 posto, novu najvišu razinu u četiri godine i nedaleko psihološki važne granice od 3 posto.

A viši prinosi štete tržištima dionica jer bi mogli dovesti do povećanja troškova zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli povući sredstva iz dionica i uložiti ih u obveznice.

Nakon objave zapisnika Feda, trgovci na tržištu novca procjenjuju da postoji 93,5 posto izgleda da će Fed na sjednici u ožujku povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a ove se godine očekuje daljnje povećanje kamata u tri, a možda i četiri navrata.

"Premda se ne može to čvrsto zaključiti, postoje naznake jačanja podataka o plaći i inflaciji u SAD-u. Stoga očekujemo povećanje kamata u četiri navrata u 2018. i 2019. godini", kaže Michael Gapen, analitičar u Barclays banci.

A zahvaljujući rastu prinosa, na valutnim je tržištima dolar nastavio jačati nakon što je prošloga tjedna oštro pao.

Jutros je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao 0,3 posto, na 90,06 bodova.

Prošloga je tjedna u jednom trenutku zaronio na 88,25 bodova, najnižu razinu od prosinca 2014. godine.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara kreće se jutros oko 107,35 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 107,75 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,2340 na 1,2275 dolara.

Zbog jačanja dolara pod pritiskom su, pak, cijene nafte. Kako se cijena ′crnog zlata′ izražava u dolarima, jača američka valuta može izazvati slabljenje potražnje za naftom jer su njezine cijene više za kupce koji koriste druge valute.

Jutros je cijena barela na američkom tržištu skliznula 70-ak centi, na 60,95 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 60-ak centi, na 64,85 dolara.