MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati na dobitku 1 posto, ojačavši četvrti dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1,4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,2 i 1,1 posto. U Hong Kongu su skočile gotovo dva posto u skraćenom trgovanju uoči proslave kineske nove godine, dok se na šangajskoj i nekim drugim burzama u regiji zbog praznika ne radi.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu četvrti dan zaredom, pri čemu su najviše porasli financijski i tehnološki sektor.

U posljednja četiri dana S&P 500 indeks ojačao je 4,6 posto, no i dalje je u minusu oko 6 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu dosegnutu 26. siječnja.

Osim tehnoloških dionica, snažno su jučer porasle i cijene dionica u financijskom sektoru jer bi bankama odgovaralo povećanje kamatnih stopa, s obzirom da bi to potaknulo rast njihovih zarada.

A na mogućnost rasta kamata ukazali su jučer objavljeni podaci o jačanju inflacije u SAD-u. Temeljna stopa inflacije, koja isključuje cijene hrane i energije, porasla je u siječnju 0,3 posto, više od 0,2 posto koliko su očekivali analitičari.

Rast te stope inflacije na godišnjoj razini zadržao se na 1,8 posto, koliko je iznosio i mjesec dana prije.

Ti su podaci izazvali zabrinutost, no s druge strane objavljeno je i da je prošloga mjeseca u SAD-u neočekivano pao promet u trgovini na malo, za 0,3 posto na mjesečnoj razini.

A to ukazuje na slabost potrošnje, što znači da bi pritisci na jačanje inflacije mogli oslabiti.

„Kombinacija s rastom potrošačkih cijena, a padom maloprodaje ostavila je ulagače u neizvjesnoj situaciji. Rast inflacije predstavlja rizik od ubrzanja rasta kamata. Očekuje se da će Fed ove godine povećati kamate u tri navrata, no sada postoji i rizik od četvrtog povećanja. S druge strane, pad maloprodaje izazvao je smanjenje procjena rasta američkog BDP-a", pišu analitičari CitiFX-a u bilješci klijentima.

Zbog jačanja inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku da ubrza tempo povećanja kamata, prinosi na američke državne obveznice ponovno su dosegnuli najviše razine u četiri godine.

Unatoč rastu prinosa, na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros na 88,89 bodova, najnižu razinu u dva tjedna, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,45 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo na 106,50 jena, najnižu razinu u 15 mjeseci, dok je jučer u ovo doba iznosio 107,10 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,2370 na 1,2470 dolara, najvišu razinu u 10-ak dana.

Analitičari kažu da je slabljenje dolara posljedica niza uzroka, uključujući procjene da će Washington voditi strategiju slabljenja dolara. Uz to, ulagače zabrinjavaju procjene o rastu proračunskog i trgovinskog deficita u SAD-u, s obzirom ne veliko smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje.

A slabljenje dolara pozitivno utječe na cijene nafte, koje su već jučer porasle nakon podataka koji su pokazali da su zalihe u SAD-u porasle manje nego što se očekivalo.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,75 posto, na 64,85 dolara.