Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica blago pale jer su ulagači oprezni zbog zaoštravanja monetarne politike središnjih banaka, dok je dolar stabilan na visokim razinama.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 0,4 posto. U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,1 i 0,4 posto.

Na burzama vlada oprez jer se očekuje zaoštravanje monetarne politike u SAD-u, zbog čega rastu prinosi na američke državne obveznice.

„Puno se toga događa u posljednje vrijeme. Prinosi na 10-godišnje američke obveznice rastu, a dolar je snažan, što je malo nezgodno za azijske burze jer će mnoge lokalne valute oslabiti, pa će dio kapitala na temelju razlika u kamatama otići s lokalnih tržišta", kaže Carlos Casanova, ekonomist u švicarskoj banci UBP.

Uz to, središnje banke u regiji zaoštravaju monetarnu politiku. Tako su jutros monetarne vlasti Novog Zelanda zbog jačanja inflacijskih pritisaka povećale kamatne stope drugi mjesec zaredom.

U četvrtak će zasjedati čelnici središnje banke Južne Koreje, a očekuje se da će ključnu kamatu povećati za 0,25 postotnih bodova.

Azijskim ulagačima ne pomaže ni oprez na Wall Streetu. Jučer su Dow Jones i S&P 500 indeks blago ojačali, dok je Nasdaq pao drugi dan zaredom.

U ponedjeljak je predsjednik SAD-a Joe Biden imenovao Jeromea Powella za čelnika Feda. To je drugi mandat Powella na čelu Feda, što znači da ne bi trebalo doći do naglih promjena u monetarnoj politici, dok se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Međutim, u SAD-u je inflacija u listopadu dosegnula najvišu razinu u 30 godina, a već se pet mjeseci kreće iznad 5 posto, znatno iznad ciljane razine američke središnje banke od 2 posto.

A to bi moglo natjerati središnju banku na povećanje ključnih kamatnih stopa prije nego što se očekivalo.

Tako sada analitičari i trgovci očekuju povećanje ključnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova do idućega lipnja, dok se dosad povećanje cijene novca očekivalo u srpnju.

„Tržište je bez jasnog smjera zbog praznikom skraćenog tjedna i povodi se za očekivanjima u vezi povećanja kamata, što ulagačima daje dodatni razlog za povlačenje zarade s precijenjenog tržišta", kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA Research.

U četvrtak se na Wall Streetu neće raditi zbog Dana zahvalnosti, dok će se u petak raditi skraćeno.

Dolar stabilan, kao i cijene nafte

A na valutnim se tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stabilno održava na najvišim razinama u 16 mjeseci.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,55 bodova, kao i jučer u ovo doba.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 115,10 na 114,95 jena.

Američka je valuta blago oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1245 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1235 dolara.

A cijene su nafte stabilne. Jučer su skočile oko 3 posto, nakon što je Washington poručio da će kompanijama staviti na raspolaganje 50 milijuna barela nafte iz strateških rezervi kako bi ublažio rast cijena.

U koordiniranoj akciji angažiranja naftnih rezervi sudjelovat će i druge zemlje, uključujući Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju.

No, čini se da je zahvat u rezerve manji nego što su trgovci očekivali, pa su cijena nafte jučer snažno porasle.

Jutros je, pak, na londonskom tržištu cijena barela skliznula 0,15 posto, na 82,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel blago pojeftinio na 78,50 dolara.