Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale jer su ulagače zabrinuli slabi podaci o kineskom izvozu i uvozu, dok je dolar pod pritiskom zbog nesigurnosti po pitanju trgovinske politike Washingtona.

MSCI indeks azijskih dionica bio je u 7,00 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo 2,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Australiji pale između 0,2 i 1,8 posto.

Nakon što su dva dana zaredom snažno porasle, zahvaljujući najavi novih poticajnih mjera, kineske su burze jutros izgubile na zamahu jer su ulagače pokolebale nove naznake usporavanja rasta gospodarstva.

U prva dva mjeseca ove godine uvoz Kine neočekivano je pao, i to za 8,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što ukazuje na slabost domaće potražnje.

Izvoz je, pak, u istom razdoblju porastao samo 2,3 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na očekivanih 5 posto, što ukazuje na slabost inozemne potražnje.

Analitičari kažu da je to, osim slabosti potražnje, posljedica uvođenja carina. Naime, Washington je prije više od mjesec dana povećao carine na uvoz kineske robe na 10 posto, a nedavno za daljnjih 10 posto, na ukupno 20 posto.

Kina je, pak, uzvratila povećanjem carina na uvoz niza američkih proizvoda.

Ostale azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta, kada je Dow Jones indeks skliznuo 0,99 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,78, a Nasdaq indeks 2,61 posto.

Oštar pad indeksa posljedica je nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Nakon što je dan prije odlučio da će na mjesec dana odgoditi carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, jučer je Trump na mjesec dana odgodio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.

Pritom je Trump prvo tijekom dana spomenuo odgodu samo za Meksiko, ali izmijenjena uredba o carinama obuhvaća i Kanadu.

Nasdaq indeks oštro je pao jer su se pod pritiskom našle dionice niza velikih tehnoloških kompanija, pa je zaronio u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute polovicom prosinca.

„Konfuzija je, nažalost, sve veća. Stiže puno konfliktnih informacija: uvode se carine, odgađaju se carine, neke carine se primjenjuju, pa se nešto izuzima... Nesigurnost stvorena naglim promjenama političkih poruka može naštetiti investicijama i cijelom gospodarstvu. Osim toga, visoke carine mogle bi podići inflaciju", objašnjava Mark Malek, direktor u tvrtki SiebertNXT.

Dolar pod pritiskom, cijene nafte porasle

A na valutnim se tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta kreće na najnižim razinama od studenoga prošle godine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104,15 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,20 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 148,95 na 147,85 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0790 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0810 dolara.

Kao što se očekivalo, jučer je Europska središnja banka smanjila kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone.

Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,12 posto, na 69,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,03 posto, na 66,40 dolara.