Na Zagrebačkoj burzi danas se najviše trguje dionicom Slatinske banke, dok sva ostala izdanja zasad nisu uspjela premašiti milijun kuna prometa, čime se nastavlja razdoblje slabe likvidnosti, prisutno na domaćem tržištu još od početka godine.

"Ukoliko izuzmemo današnje trgovanje dionicom Slatinske banke, ostvareno je svega pet milijuna kuna prometa. Tržište je slabo likvidno, i naprosto se čini da nema vijesti koja bi mogla u skorije vrijeme potaknuti življu trgovinu", kaže Kristian Korunić, investicijski savjetnik u brokerskoj tvrtki Šted-Kapital.

Najveći promet, u visini od 16,6 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Slatinske banke. Protrgovano je 130.815 dionica te banke, po cijeni od 126 do 127 kuna. Radi se o više od 15 posto ukupnog broja dionica te banke kojima je danas protrgovano, kaže Korunić.

Ostalim dionicama nije dosad premašen promet od milijun kuna.
Najbliža tome je dionica T-HT-a, kojoj je cijena porasla 0,62 posto, na 218 kuna.
U porastu je i cijena dionice Atlantske plovidbe, za 2,51 posto, na 743 kune. Dionica IGH, pak, poskupjela je 2,62 posto na 2.950 kuna.
Od izdanja kojima se znatnije trguje veći minus bilježi tek dionica Ingre. Zadnja cijena iznosi 64,97 kuna, što je 4,3 posto manje nego jučer.
U pozitivnoj blokadi trenutno je, zbog rasta cijene za više od 10 posto, na 1.238 kuna, dionica Janafa.
Predsjednik Uprave Janafa Ante Markov najavio je na današnjoj konferenciji za novinare da će Uprava predložiti Nadzornom odboru dokapitalizaciju u iznosu od približno 800 milijuna kuna, kojom bi se trebao osigurati dio sredstava za nove investicije te kompanije u spremišta nafte, za što treba 1,9 milijardi kuna.
Dokapitalizacija bi mogla biti okončana u narednih nekoliko mjeseci, a nakon nje država bi ostala većinski vlasnik s više od 75 posto dionica, rečeno je.
Prijedlog Uprave je dokapitalizacija izdavanjem 25 posto novih povlaštenim dionica. Markov kaže da su za dokapitalizaciju zainteresirani korisnici Janafovih usluga te da će u njoj sudjelovati domaći ponuđači. Dionice bi trebale biti ponuđene po knjigovodstvenoj cijeni od 3.070 kuna.
Markov je iznio i nerevidirane podatke poslovanja Janafa u 2008. godini, prema kojima su ukupni prihodi bili 374,9 milijuna kuna, što je za 4 posto više nego 2007. i 28 posto više od plana. Bruto dobit Janafa od 67,5 milijuna kuna za 35 posto je veća nego preklanjska i najveća je godišnja bruto dobit u povijesti Janafa.
U planu za 2009. je rast obujma transporta nafte za 7 posto te prihodi iz osnovne djelatnosti od 70 milijuna dolara, što je 12 posto više u odnosu na 2008. godinu. Planiraju se i ulaganja od 200 milijuna kuna iz vlastitih sredstava bez novog zaduživanja.