U sklopu Akademije Zagrebačke burze održan je trinaesti po redu okrugli stol pod nazivom "Bihevioralna ekonomija i psihologija financijskih tržišta: što sve utječe na naše investicijske odluke?".

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić podsjetio je na prošlogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Richarda Thalera za doprinos upravo bihevioralnoj ekonomiji. Dok tradicionalna ekonomija polazi od pretpostavke da se pojedinci ponašaju racionalno kad donose financijske odluke, Thaler smatra da tome nije baš tako već da je njihovo ponašanje "konzistentno neracionalno".

Bihevioralna ekonomija kombinira tradicionalnu ekonomsku znanost sa psihološkim postavkama koristeći socijalne, kognitivne i emocionalne faktore u razumijevanju ekonomskih odluka. Da je danas bihevioralna ekonomija praktično postala "mainstream", smatra analitičar Allianz ZB-a Tomislav Bajić. Libor Weiser, predsjednik Uprave Fine′sa grupe, istaknuo je da se ta grana znanosti počela razvijati s intenzivnijim ulaskom malih investitora na tržište, što dobro korelira s tezom Meira Statmana, jednog od vodećih mislioca u bihevioralnim financijama, prema kojem su "investitori normalni, a ne racionalni".

Pritom je na kompanijama da shvate važnost adekvatne komunikacije prema investitorima, koja mora biti kontinuirana, izravna i transparentna, nadovezala se Violeta Ćolić iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco & partneri.

Važne su i bilješke

Tomislav Bajić i Libor Weiser naveli su da se prilikom donošenja investicijskih odluka svakako treba osloniti na kvantitativne pokazatelje, ali i kvalitativne. Posebno su naglasili ulogu nefinancijskih dijelova u izvješćima iz kojih se mogu iščitati važne informacije o kvaliteti menadžmenta, korporativnoj kulturi i drugim elementima važnima za optimalne odluke. Kod nas su ti elementi još uvijek u drugom planu, no na razvijenim tržištima sustavno se prate, primjerice, pisma uprava koja se čak nerijetko publiciraju kao zbirke, kao u slučaju Warrena Buffeta.

Emocije nisu uvijek loše
Emocije su sastavni dio odlučivanja, a emocionalnost ne mora uvijek biti negativna. No, njih prilikom donošenja odluka treba osvijestiti, iako svaki investitor ponajprije treba svladati investicijsku abecedu te kreirati vlastiti investicijski profil, ciljeve i strategiju.

Postoji razlika između emocionalnosti i impulzivnosti, u kontekstu "mentaliteta krda"′, ali i "investicijske copycatove", sve izraženiji oblik investicijske strategije pojedinih investitora u posljednje vrijeme.