Banka planira do 2023. u sklopu strateškog plana zatvoriti 500 filijala kako bi smanjila troškove za milijardu eura u području zapadne Europe.

Izvršni direktor Jean-Pierre Mustier nije želio navesti gdje će gasiti radna mjesta, ističući tek da će mjera biti provedena na "društveno odgovoran način", prenio je Financial Times.

Plan uključuje i povećanje UniCreditove temeljne neto dobiti do 2023. na pet milijardi eura, u odnosu na projiciranu neto dobit u ovoj godini od 4,7 milijardi eura.

Prihodi bi u 2023. trebali iznositi 19,3 milijardi eura.

Sredinom iduće godine namjeravaju također uspostaviti banku za digitalno poslovanje s građanima u matičnoj Italiji, te u Njemačkoj i Austriji u 2021. godini.

Na području srednje i istočne Europe digitalna bi banka trebala biti osnovana do 2023. godine.

Vlasnica Zabe najavila je i brže smanjenje loših zajmova, ispod devet milijardi eura do kraja godine. Do kraja iduće godine njihov bi iznos trebao biti sveden ispod razine od pet milijardi eura.

Pripremaju i otkup dionica u iznosu dvije milijarde eura, prvi u deset godina, za koji tek treba dobiti odobrenje regulatora, piše FT. Ako bude odobren, to bi značilo da će banka ove godione povećati distribuciju kapitala na 40 posto temeljne neto dobiti, u odnosu na prvotno planiranih 20 posto.

U 2023 godini trebao bi dosegnuti 50 posto temeljne neto dobiti, tako što bi se isplata dividende kombinirala s otkupom dionica.

Ukupno će banka otkupom dionica i isplatom dividendi u razdoblju od 2020. do 2023. dioničarima vratiti osam milijardi eura.

Mustier je pojasnio da je otkup dionica zbog niskih cijena bankovnih dionica bolja opcija od spajanja koje je europskim bankama nužno žele li povećati imovinu.

"Spajanja i akvizicija neće biti i gotovo", kazao je Mustier novinarima. "Prednost dajemo otkupu dionica", naglasio je.

Poslovanje europskih banaka, uključujući UniCredit, pritišću negativne kamatne stope zbog kojih zajmodavne aktivnosti nisu profitabilne. Dodatne probleme UniCreditu stvaraju stagnacija talijanskog gospodarstva i nestabilna politička situacija, umanjujući rezultate višegodišnjeg uspješnog restrukturiranja, podsjeća Reuters.

Europske banke muči i rascjepkano tržište, zastarjeli poslovni modeli, prijeko potrebna velika ulaganja u IT tehnologije i sve žešća konkurencija nebankarskih tržišnih sudionika, dodaje agencija.