Od ukupno 18.585 blokiranih poslovnih subjekata na kraju lipnja, 7.268 su pravne, a 11.317 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 46,6 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 2,9 milijarde kuna, što je i očekivano s obzirom da je u Zagrebu sjedište najvećeg broja poslovnih subjekta, navode iz Fine.

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 8,3 posto i dugom od 500 milijuna kuna, Primorsko-goranske s udjelom od 6,9 posto ili 400 milijuna kuna, Zagrebačke s udjelom od 6,8 posto ili 400 milijuna kuna te Istarske i Osječko-baranjske županije s udjelom od 4,4 posto ili 300 milijuna kuna.

Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 77,4 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.

Ostalih 22,6 posto iznosa raspršeno je na 15 ostalih županija s udjelima od 0,5 posto u Ličko-senjskoj i Međimurskoj županiji do 2,7 posto u Šibensko-kninskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 658,6 tisuća kuna.

Slijede poslovni subjekti Zagrebačke županije s prosječnim dugom od 411,3 tisuće kuna, Brodsko posavske s 346,5 tisuća kuna i Primorsko-goranske županije s 331,5 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 339,7 tisuća kuna, što je za 36 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 530,57 tisuća kuna, navode iz Fine.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Zadarskoj županiji i iznosi 125,17 tisuća kuna.

U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug smanjen u svim županijama i to od 13,3 posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 79,7 posto u Međimurskoj županiji.

Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se na kraju lipnja odnosilo 1,3 milijardi kuna ili 20,6 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i malo s 1,2 milijarde kuna duga i udjelom od 19,7 posto, prerađivačka industrija s milijardom kuna neizvršenih osnova i udjelom od 15,7 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 600 milijuna kuna duga i udjelom od 8,7 posto.

Podaci Fine pokazuju da je na kraju lipnja najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine - njih 3.710.

Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 3.471, građevinarstva s 2.282 te prerađivačka industrija s 1.938 blokirana poslovna subjekta.