RBA je peta banka u Hrvatskoj, s udjelom u tržištu nešto ispod osam posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Tržištem dominiraju banke u talijanskom, austrijskom i mađarskom vlasništvu, napominje Reuters.

"Naš je bazični pristup organski rast utemeljen na uslugama visoke kvalitete. No, organski rast neće biti dovoljan da se poveća udio u tržištu s ograničenim potencijalom rasta", tumači u razgovoru za Reuters izvršni direktor RBA Michael Georg Mueller.

Hrvatska trenutno ima oko 20 uglavnom manjih banaka a pet najvećih kontrolira 80 posto tržišta. Najveće su Zagrebačka banka, u vlasništvu talijanskog UniCredita, i Privredna banka Zagreb, u vlasništvu također talijanske Intesa Sanpaolo. Slijede austrijski Erste i mađarski OTP, navodi Reuters.

"RBA traži priliku za moguće akvizicije kako bi povećao potencijal za ostvarivanje ciljane razine prinosa na kapital", dodaje Muller, ne navodeći pojedinosti.

U travnju su hrvatski mediji i izvori izvijestili da i mađarski OTP razmatra dvije moguće mete za akvizicije u Hrvatskoj, uključujući podružnicu Raiffeisena. Glasnogovornik austrijske banke kazao je tada da ne namjeravaju prodavati poslovanje u Hrvatskoj.

Hrvatska do sredine srpnja planira formalizirati kandidaturu za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM-2), što je prvi korak u postupku usvajanja eura. Vlada želi da Hrvatska postane članicom eurozone do 2024. godine, navodi Reuters.

Mueller smatra da bi hrvatsko gospodarstvo imalo koristi od uvođenja eura i da prednosti pretežu nad troškovima.

"Najveća je prednost uklanjanje tečajnih rizika", ističe čelnik austrijske banke.

"Uz to, pozitivni se efekti mogu očekivati i od nižih kamatnih stopa i od većih ulaganja i rasta međunarodne trgovine".

Premda je približno 80 posto depozita i 60 posto zajmova u Hrvatskoj već iskazano u eurima, neki oporbeni čelnici i analitičari smatraju da bi Hrvatska trebala slijediti primjer Poljske, Mađarske i Češke i zadržati svoju valutu kunu.

Prema nedavno provedenom istraživanju Hrvatske narodne banke (HNB), 52 posto građana podupire uvođenje eura a 40 posto mu se protivi, najčešće zbog straha od poskupljenja.

Mueller pak tvrdi da je taj strah neopravdan jer su cijene u Hrvatskoj ionako već relativno visoke u usporedbi s prosjekom u eurozoni.

"Nema razloga za strah od ulaska u eurozonu budući da on ne bi trebao rezultirati značajnim rastom cijena", rekao je.

Dodaje ipak da bi Hrvatska mogla dodatno poraditi na jačanju otpornosti gospodarstva, čime bi postala manje rizična zajmodavcima pa bi time smanjila i troškove zaduživanja.

"Snažniji institucionalni i pravni okvir poboljšao bi percepciju rizika u Hrvatskoj a uklanjanje zapreka poslovanju, zajedno s uvođenjem eura, privuklo bi više ulaganja u zemlju", poručio je Mueller.