Izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak pozvao je dobavljače 26. listopada na sastanak na kojem će raspraviti pitanja vezana uz obveze prema dobavljačima za plaćanje roba i usluga koje su nastale prije 9. travnja, ali dospijevaju naknadno, što se kolokvijalno zove ‘granični dug′. Očekuje se da će prezentirati mogućnosti podmirenja, a izgledno je da su dionici suglasni da granični dug predstavlja dio operativnog duga i da se isti mora podmiriti u potpunosti, dakle, bez otpisa. No, problem je što Agrokor ovaj tren nema dostatnu količinu novca da ga odmah plati u potpunosti, a da ne ugrozi svoj redovan novčani tijek, pri čemu svi napominju i da se novi operativni dug za robu i usluge isporučene nakon lex Agrokora plaća u zakonskim rokovima.

Predstavnici dobavljača napominju da je od tranše od 150 milijuna eura iz roll up kredita namijenjenog podmirenju starog duga prema dobavljačima (nakon 100% podmirenja malih dobavljača i 40% ostalih dobavljača), preostalo još oko 45 milijuna eura. Očekuje se da taj novac, prema načelnom dogovoru s Vjerovničkog vijeća, bude isplaćen dobavljačima za granični dug. Ovime bi se svima proporcionalno uplatilo 35-40% graničnog duga, a ostatak bi se tretirao kao redovan operativan (novi) dug i plaćao prema mogućnostima, a najvjerojatnije kroz period od 2 godine beskamatno, ali bez otpisa.

Prema najavama na sastanku će se diskutirati i o obvezama nastalima temeljem mjenica, robno trgovačkih kredita i drugih aranžmana vezanih uz plaćanja za robe i usluge. Novi sastanak, inače uobičajeni način komuniciranja izvanredne uprave i dobavljača, dolazi uoči druge faze postupka, a ona će započeti s objavom tablica ispitanih tražbina. To se očekuje ovih dana: naime, nakon sudskog rješenja o utvrđenim tražbinama to znači da brzo kreću i pripreme za izbor stalnog vjerovničkog vijeća, ključnog tijela koje će zajedno s povjerenikom i njegovim timom voditi sve aktivnosti u cilju nagodbe. No, kako je Agrokor uputio i poziv dobavljačima koji se žele prijaviti na sporazum o roll up kreditu, što je izazvalo navodno velik interes, sada je i usklađivanje oko kriterija s dobavljačima u završnici. Razjasnit će se pitanje tko će iz tih redova imati prioritet te biti ravnopravan s bankama tako što s 1 kunom novog kredita kroz vrijednost robe spašava 1 kunu starog duga. Od dobavljača nitko još nije potpisao taj sporazum, a kako se poziv za potpisivanje očekuje uskoro, to znači da će dio njih zatvoriti dio svojih potraživanja, a društvo će dobiti robu koja se brzo okreće čime se popravlja likvidnost. Inače, dobavljačima koji su pristali na sporazum o suradnji pod istim komercijalnim uvjetima kao prije otvaranja postupka dosad je isplaćeno 32% starog duga te još 8% slijedi u ožujku 2018., dok je onima koji to nisu htjeli isplaćen dio starog duga koji iznosi oko 11 posto.