Neto dobit Hrvatskog telekoma (HT) u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 42,4 milijuna kuna, pokazuju podaci iz nerevidiranog konsolidiranog financijskog izvješća HT-a objavljenog u četvrtak.

Ukupni prihodi HT-a u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosili su 1,83 milijarde kuna i bili 1,7 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju.

Ukupni rashodi istodobno su porasli za 9,4 posto, na 1,78 milijardi kuna.

U prvom lanjskom kvartalu HT je ostvario neto dobit od 141,8 milijuna kuna, a ona je smanjena zbog intenzivnih investicija, kažu u HT-u.

Napominjući uz rezultate da su u prvom tromjesečju "ostvarili stabilan rast" i da se nastavio "snažan komercijalni zamah", iz HT-a ističu i da su prvi mjeseci ove godine poslovno bili zahtjevni zbog utjecaja pandemije na gospodarstvo.

Oko porasta prihoda kažu da su povećani najviše zbog većih prihoda od pokretnih telekomunikacija, za 46 milijuna kuna ili 6 posto, te ponovnog rasta prihoda od nepokretnih telekomunikacija, za 12 milijuna kuna ili 1,5 posto.

EBITDA je nakon najmova u prvom tromjesečju porasla 4 posto, na 644 milijuna kuna, za što kažu da je rezultat povećanja zabilježenog u HT Grupi u Hrvatskoj (od 4,3 posto) i u Crnogorskom Telekomu (od 0,2 posto).

Pad neto dobiti objašnjavaju time što veća EBITDA i manji porezi nisu bili dovoljni da se neutralizira veća amortizacija proizišla iz većih ulaganja u prethodnim razdobljima, a koja su samo u posljednjih pet godina iznosila više od 9 milijardi kuna, te su ključna i za budući uspjeh HT-a, ali i podršku oporavka gospodarstva u zemlji.

S te strane ističu da su nastavili ulaganje u pokrivenost 5G mrežom, kojom nakon prvog tromjesečja u 34 grada u Hrvatskoj ′pokrivaju′ oko 1,5 milijuna stanovnika, a nastavili su i aktivnosti na izgradnji optičke infrastrukture i uvođenje nepokretne pristupne mreže sljedeće generacije (NGA) s ciljem povećanja pokrivenosti optičkom mrežom koju vide i kao primarni preduvjet za digitalizaciju Hrvatske.

Zaključno s prvim tromjesečjem s tom su mrežom tj. FTTH-om pokrili više od 370 tisuća kućanstava, što je 29 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a optička mrežom FTTx dostupna je za 531 tisuću kućanstava ili 19,3 posto više.

Komentirajući rezultate, predsjednik Uprave HT-a Kostas Nebis naglasio je da su u prvom tromjesečju ove godine, unatoč utjecaju pandemije i izazovnom makroekonomskom okruženju zadržali svoj strateški fokus i nastavili ulagati u infrastrukturu i digitalizaciju.

"Zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu dodatno smo povećali svoju optičku mrežu, udvostručili smo broj gradova pokrivenih 5G mrežom u odnosu na 2020., a još snažniji pristup usmjeravamo na korisnike. Naše aktivnosti rezultirale su dobrim poslovnim rezultatima, koji su odraženi u rastu prihoda i EBITDA-e nakon najmova, a što su čvrsti temelji za daljnji održivi i profitabilan rast", ocijenio je Nebis.

O izgledima za 2021. iz HT-a pak kažu da očekuju "srednje jednoznamenkasto smanjenje prihoda i nisko jednoznamenkasto povećanje EBITDA-e nakon najmova u odnosu na 2020.", kao i da su "očekivanja u pogledu kapitalnih ulaganja na razini od 1,6 milijardi kuna, što je manje u odnosu na ukupno 1,82 milijarde kuna iz 2020.".

Buduće dodjele spektra i otkup dionica

Uz rezultate, iz HT-a važnim ističu i očekivanja javne dražbe spektra u frekvencijskim pojasevima 700 MHz, 3,6 GHz i 26 GHz, za koje je regulator HAKOM najavio da će se održati od svibnja do srpnja ove godine, dok se dodjela spektra u frekvencijskim pojasevima 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz i 2600 MHz najavljuje za 2022.

Podsjećaju i da je nedavno održana Glavna skupština potvrdila prijedlog Uprave i Nadzornog odbora za raspodjelu neto dobiti za 2020. te da iznos od 641,9 milijuna kuna predstavlja omjer isplate dividende u odnosu na ostvarenu dobit od 91,2 posto.

Glavna skupština ovlastila je i Upravu za otkup vlastitih dionica u razdoblju od pet godina, a u okviru novog Programa otkupa dionica u razdoblju od 29. travnja 2021. do 22. travnja 2026.

Maksimalni obujam novog Programa otkupa dionica tijekom njegova cijelog trajanja iznosi 600 milijuna kuna, odnosno 3 milijuna dionica, što je otprilike 3,7 posto ukupnog broja dionica, a tim će se programom stvoriti dodana vrijednost za sve dioničare povrh dividende.