Iz Ine u financijskom izvješću objavljenom u četvrtak ističu kako je poslovanje grupe u prvom tromjesečju "svjedočilo dosad neviđenim kretanjima na tržištu, a osobito krajem tromjesečja".

Izbijanje pandemije COVID-19 te neusklađenost unutar OPEC+ rezultirali su tržišnim udarom na ponudu i potražnju na svjetskoj razini, što je dovelo do snažnog pada cijena nafte i plina te je utjecalo i na Inine rezultate, navode, uz podsjećanje da je Ina u prvom kvartalu bila pod kibernetičkim napadom.

"Početak 2020. godine bio je izazovan za Inu, počevši od kibernetičkog napada pa do izbijanja pandemije COVID-19. Riječ je o razdoblju koje će stručnjaci za naftnu industriju komentirati u godinama koje dolaze. Nedostatak konsenzusa između članica OPEC+ s jedne strane te spomenuto izbijanje pandemije s druge, u kombinaciji je dovelo do tržišne dinamike koju nisu doživjeli niti najiskusniji profesionalci na tržištu nafte i plina", ističe u komentaru i predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon, uz napomenu kako su cijene sirove nafte pale na razine koje stvaraju izazovne uvjete čak i najjačim naftnim kompanijama.

U takvom okruženju rezultati Ine su negativni, napominje Fasimon.

Tako je operativna dobit Ina grupe (EBITDA) negativnih 495 milijuna kuna, što iz kompanije objašnjavaju revalorizacijom zaliha u skladu s vanjskim okruženjem. "Međutim, rezultati i dalje ostaju stabilni ako gledamo čistu operativnu razinu, s CCS EBITDA od 433 milijuna kuna", ističe Fasimon.

Po podacima iz izvješća, CCS EBITDA Ina grupe je smanjenja za 14 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Fasimon posebno ističe kako, usprkos određenim operativnim izazovima, temeljne djelatnosti Ine nisu bile ugrožene te su održavali stabilno poslovanje i neometanu opskrbu tržišta.

"Trenutačni izazovi, poput prirodnog pada proizvodnje te viška kapaciteta u rafinerijama, sada su još više naglašeni. Unatoč našoj posvećenosti vertikalno integriranom modelu poslovanja, istraživanje i proizvodnja i dalje ostaje glavni novčani generator Ine, a s cijenama proizvoda na povijesno niskim razinama i bez brzog oporavka na vidiku, krizni menadžment postao je nužan za sve energetske kompanije. Ina nije izuzetak te moramo brzo reagirati na novo okruženje", kaže čelni čovjek Ine.

Ističe pritom kako su već započeli s primjenom niza mjera, poput analize operativnih troškova i prilagođavanja pojedinih planiranih kapitalnih ulaganja dok ne prestane ekonomski zastoj uzrokovan preventivnim mjerama.

"Unatoč tome, menadžment Ine ostaje posvećen programu INA R&M Novi smjer 2023. Čak i nakon što budu ukinute preventivne mjere povezane s izbijanjem Covid-19, naftna i plinska industrija morat će se dugoročno prilagoditi jer je izvjesno da industrija kakvu smo poznavali neće povratiti snagu kroz nekoliko mjeseci", poručuje Fasimon u komentaru.

Po podacima iz financijskog izvješća Ine, prihodi Istraživanja i proizvodnje nafte i plina ostvareni su u iznosu 820 milijuna kuna, što je smanjenje od 15 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. To je, kako se objašnjava, najvećim dijelom posljedica pada cijena ugljikovodika za 12 posto te prirodnog pada proizvodnje plina, primarno na hrvatskim poljima. Unatoč tomu, EBITDA djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte iznosila je 424 milijuna kuna.

Prihod od prodaje djelatnosti Rafinerije i marketinga smanjen je za 6 posto, na 3,8 milijardi kuna.

CCS EBITDA bez jednokratnih stavki Rafinerija i marketinga, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju, u prvom tromjesečju 2020. godine bila je negativna odnosno zabilježen je minus od 15 milijuna kuna, a i EBITDA je zbog negativnih tržišnih utjecaja bila negativnih 943 milijuna kuna.

Maloprodajne količine su pale za samo 3 posto u prvom tromjesečju, unatoč velikom padu potražnje uzrokovanom pandemijom Covid-19 na kraju tromjesečja, ističu iz Ine.

"Zbog pandemijskih ograničenja koja se uglavnom provode u drugom tromjesečju, očekuje se nastavak negativnog trenda u narednom razdoblju", kažu u Ini.

Ističu i kako su kapitalna ulaganja u prvom tromjesečju značajno manja u odnosu na isto razdoblje lani, zato što su u 2019. ostvarena značajna ulaganja tijekom remonta u Rafineriji nafte Rijeka.

Po podacima iz izvješća, kapitalna su ulaganja u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 195 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju lani bila 618 milijuna kuna.