"Ina obavještava da je isplata dividende u iznosu 62,27 kuna po dionici danas, 14. siječnja 2021. završena. Dividenda je isplaćena dvoma najvećim dioničarima, koji su se složili da se njihov dio dividende isplati naknadno", navodi se u kratkoj objavi Ine na Zagrebačkoj burzi.

Ina je u 2019. godini ostvarila dobit u iznosu od 655,57 milijuna kuna, a glavna skupština je u kolovozu 2020. godine odlučila da se najveći dio te dobiti, ili 622,7 milijuna kuna isplati za dividendu, koja iznosi 62,27 kuna po dionici.

Dioničarima je dividenda od 62,27 kuna po dionici isplaćena 25. rujna prošle godine, osim dva najveća, koja su se složila da se njihov iznos dividende isplati do 15. siječnja 2021. godine, kako bi podržali novčani tok kompanije.

Vlada je, naime, nekoliko dana prije te isplate u rujnu produljila rok do kojeg državne tvrtke moraju uplatiti dobit nakon oporezivanja u državni proračun na 15. siječnja iduće godine, uz posebnu suglasnost Ministarstva financija.

S obzirom na iznos dividende od 62,27 kuna po dionici, neslužbeni izračun pokazuje da je mađarskom MOL-u, koji drži nešto više od 4,9 milijuna dionica Ine ili 49,1 posto dionica, za dividendu isplaćeno 305,6 milijuna kuna, a Republici Hrvatskoj, koja u Ini ima 4,48 milijuna dionica ili 44,8 posto, iznos od 279,2 milijun kuna.

Privatni i institucionalni investitori, koji imaju ukupno nešto više od 608 tisuća dionica ili 6,1 posto dionica Ine, u drugoj su polovini rujna prošle godine dobili ukupno 37,9 milijuna kuna na ime dividende.

Inače, Ina grupa je u prvih devet mjeseci prošle godine poslovala s gubitkom od 1,05 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju 2019. godine imala dobit od 681 milijuna kuna.

Podaci iz ranije objavljenog devetomjesečnog financijskog izvješća Ina grupe pokazuju da su Inini prihodi od prodaje u razdoblju siječanj-rujan 2020. godine pali za 32 posto, na 11,2 milijarde kuna.

Inina je uprava u komentaru izvješća prošlu godinu ocijenila jednom od najizazovnijih za cijelu naftnu i plinsku industriju, pa tako i za Inu. "Iako se tržište nafte djelomično stabiliziralo, cjenovno okruženje je i dalje daleko od razina prije krize. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina su pod opterećenjem nižih ostvarenih cijena, dok su rafinerije i marketing izloženi manjoj potražnji i lošijim rafinerijskim maržama", naveli su iz Ine.