Nastavak ulaganja u infrastrukturu i pokrivenost brzim internetom te razvoj 5G-a, glavni su planovi za 2021. godinu triju najvećih telekoma u Hrvatskoj - HT-a, A1 i Telemacha, kažu za Hinu iz tih kompanija.

Realizacijom tih i drugih planova ta tri telekoma, ali i cijelo hrvatsko telekomunikacijsko tržište, slijede ritam europskih i globalnih trendova, koji unatoč teškoćama i izazovima pandemije, ali i zbog nje, pokazuju smjer ubrzanijeg razvoja komunikacijskih tehnologija i usluga te navika njihova korištenja.

Kako se pandemija nastavlja i u 2021. godini, nastavlja se i intenzivna uporaba telekom i digitalnih usluga.

U 2021. telekomi očekuju aukciju i dodjelu 5G frekvencija, što je zbog pandemije u 2020. odgođeno.

HT: Nastavak ulaganja, posebice u optiku

HT za 2021. najavljuje nastavak ulaganja u infrastrukturu, posebice u optiku u cijeloj Hrvatskoj, kao i u njihovu, 2020. pokrenutu prvu komercijalnu 5G mrežu u Hrvatskoj, koju u kombinaciji s optikom drže najvažnijom polugom za digitalizaciju Hrvatske. S te strane, u 2021. ulaze s pokrivenošću 17 gradova diljem Hrvatske i 1,2 milijuna stanovnika 5G mrežom.

Trenutno 5G mreža koristi postojeće frekvencije dok se čeka aukcija za 3,5 GHz spektar, koja će se održati u 2021. i rezultirati, kako očekuju, dodatnim nadogradnjama i dva do tri puta većim brzinama i mogućnostima nove upotrebe u brojnim sektorima (zdravstvo, proizvodnja, poljoprivreda, obrazovanje, energetika, promet i dr.).

Očekuju da će u 2021. rasti potražnja za inovativnim digitalnim uslugama, poput ′clouda′ ili tzv. cloudifikacije, Interneta stvari (IoT) ili tzv. senzorizacije te drugih, koje će omogućiti veću povezivost i učinkovitost.

HT se priprema i za realizaciju 13 projekata izgradnje ultrabrze širokopojasne infrastrukture sufinanciranih iz EU-ovih fondova za dodatnih 149.000 privatnih, poslovnih i javnih korisnika iz udaljenih, rjeđe naseljenih i manje razvijenih područja Hrvatske, a velik izazov vidi i u "radu na daljinu" te digitalnom radnom mjestu u budućnosti.

Iz HT-a pritom iznose podatke iz novih istraživanja da je korištenje digitalnih usluga u pandemiji poraslo za 60 posto u odnosu na razdoblje prije pandemije, te da više od 90 posto ispitanika planira nastaviti intenzivno koristiti digitalne usluge.

A1 Hrvatska: Novi data centar

Unatoč otežanim uvjetima poslovanja i razvoja zbog pandemije, iz A1 Hrvatska kažu da i u 2021. ostaju "predani digitalizaciji Hrvatske kao osnovnog preduvjeta oporavka i razvoja", uz ocjenu da se s krizom za sada relativno dobro nose jer su na vrijeme proveli sveobuhvatnu digitalnu transformaciju poslovanja.

Počeli su pripreme i za razvoj mreža nove generacije kojima će pokriti 45.000 kućanstava uz pomoć bespovratnih sredstava, a u 2021. počinje i sa radom novi data centar u koji investiraju 11 milijuna eura. Nastavljaju i razvoj optičke infrastrukture, mobilne mreže i 5G mreže gigabitnih brzina.

Poručuju da će dosta toga ovisiti o stvaranju pozitivne investicijske klime te suradnji s državom u planiranju raspodjele sredstava za razvoj, uključujući i iz EU fondova.

Telemach Hrvatska: Kreću višegodišnja ulaganja do 230 milijuna eura u mobilnu i fiksnu mrežu

Iz kompanije Telemach Hrvatska, što je od 2020. novi naziv za Tele2 Hrvatska, komentiraju da će i u 2021. sve veće oslanjanje društva na digitalna rješenja tražiti i naprednu infrastrukturu, što znači da će telekom operatori morati osigurati dovoljne kapacitete mreže koji mogu podnijeti sve veći rast podatkovnog prometa.

U tom smislu investicije u telekom infrastrukturu drže ključnim, te stoga u 2021. s matičnom (vlasničkom) United Grupom pokreću višegodišnji plan ulaganja do 230 milijuna eura u modernizaciju svoje mobilne mreže i izgradnju najsuvremenije optičke mreže.

Od tog iznosa, do 130 milijuna eura ulažu u idućih pet godina u mobilnu mrežu i proširenje pokrivenosti, poboljšanje kvalitete mobilne usluge i uvođenje ultra brze 5G mobilne mreže. Ostalih do 100 milijuna eura ulažu u izgradnju najsuvremenije optičke mreže koja će privatnim i poslovnim korisnicima omogućavati ultra brzi širokopojasni internet po brzinama do 10 gigabita.

Tatjana Miščančuk