Na novinarsko pitanje za komentar Deloitteove analize opstojnosti RN Sisak, uz napomenu da o toj analizi informaciju ima iz medija kazala je da je "ispravan smjer analizirati mogućnosti i poslovne prilike koje će rezultirati zadržavanjem zaposlenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji i razvojem poslovanja u tome području".

"Nama kao Vladi je iznimno važno da se u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja je tijekom proteklih godina značajno pogođena propašću starih, socijalističkih poduzeća, održe i razvijaju mogućnosti za zapošljavanje velikih tvrtki, a onda naravno i malih", rekla je Dalić nakon predstavljanja projekta "Sve na jednom mjestu" kojim se građanima i poduzetnicima približavaju mogućnosti instrumenata unutarnjeg tržišta EU-a.

"Ina je tu jedan od sigurno najvažnijih poduzetnika i meni je stoga drago da razmatra razne opcije kako povećati zaposlenost. Naravno, konačne odluke donijet će upravljački organi Ine", rekla je Dalić.

Sindikalnim partnerima i Radničkom vijeću Ine u četvrtak su Deloittovi konzultanti predstavili rezultate analize opcija održivog poslovanja sisačke rafinerije.

U Ini kažu da Deloitteova analiza, kao i sve dosadašnje, pokazuje kako je konverzija Rafinerije nafte Sisak u logistički centar ekonomski najisplativije rješenje.

Nekoliko prijedloga iz Deloitteove analize kombinira mogućnost prijevoza naftnih poluproizvoda između dviju rafinerija - i to u oba smjera, radi bolje iskoristivosti kapaciteta, s mogućnošću proizvodnje bitumena i kalciniranog koksa u Sisku.

U priopćenju Uprave Ine kaže se da Deloitteovo izvješće "jasno ukazuje kako je prijelazna opcija samo rješenje na srednji rok, koje podrazumijeva konverziju Rafinerije nafte Sisak u potencijalno bio-rafineriju i logistički centar od 1. siječnja 2021. godine ili najkasnije s početkom rada postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, Ininog ulaganja procijenjene vrijednosti od oko 3 milijarde kuna".

Prema poslovnim rezultatima Ine, u 2016. godini Rafinerija nafte Sisak generirala negativni tijek novca u iznosu od 194 milijuna kuna, dok je negativan financijski efekt na dobit iz osnovne djelatnosti iznosio 264 milijuna kuna.

Takav trend nastavio se i u prvom polugodištu 2017.