Francuski tjednik L′Express izvijestio je da je kompanija platila gotovo 500 milijuna eura kako bi riješila pitanje duga prema povjerljivom sporazumu postignutom u prosincu.

U Appleu nisu željeli navesti iznos ali je neimenovani upućeni izvor za AFP potvrdio iznos naveden u izvješću L′Expressa.

"Francuska porezna uprava nedavno je zaključila višegodišnju reviziju Appleovih francuskih računa a prilagodba će biti objavljena u našim javnim dokumentima", priopćili su iz Applea.

"Znamo da su porezi važni za društvo i mi ih plaćamo u svim zemljama u kojima poslujemo, u potpunosti poštujući zakone i prakse na lokalnoj razini", ističe se u priopćenju američke kompanije.

Francuske vlasti odbile su komentirati informaciju o podmirenju duga, pozivajući se na povjerljivost poreznih podataka.

Prema pisanju L′Expressa, sporazum je postignut nakon višemjesečnih razgovora a odnosi na skromne prijavljene prihode Applea u Francuskoj. U Europi su pak oni snažno porasli, zahvaljujući dijelom i prodaji iPhonea.

Appleovi su prihodi u Europi tako prema izvješću francuskog tjednika poskočili u prošloj godii na 47,7 milijardi eura, sa 6,6 milijardi u 2008. Najveći dio iznosa prijavljen je u Irskoj gdje američka kompanija ima svoje europsko sjedište.

Irska ima nisku stopu poreza na dobit koja je privukla mnoge multinacionalne kompanije. U međuvremenu su mnogi počeli sumnjati da kompanije manipuliraju računovodstvenim propisima kako bi izbjegle plaćanje poreza u zemljama s višim poreznim stopama.

Godine 2016. Europska komisija utvrdila je da je Apple 2014. platio porez na dobit u europskom poslovanju po stopi od samo 0,005 posto, odnosno samo 50 eura za svaki milijun eura ostvarene dobiti.

Unatoč tome zemlje EU-a ne mogu se složiti oko oporezivanja tehnoloških kompanija.

Francuska je stoga najavila da će sama uvesti porez kompanijama čiji globalni prihodi premašuju 750 milijuna eura, a prihodi u Francuskoj 25 milijuna eura.

Odgovarajući zakon trebao bi biti poslan na čitanje u parlament tokom mjeseca a stupio bi na snagu retroaktivno, od početka ove godine.

Irska, Danska i Švedska blokirale su planove o uvođenju sličnog poreza na razini EU-a, tvrdeći da bi otjerao ulagače. Njemačka je na plan oporezivanja reagirala mlako, strahujući od američke odmazde na čijem bi se udaru našla automobilska industrija.

Zatraženo je i mišljenje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OEC) koja namjerava objaviti svoj prijedlog o uvođenju međunarodnog poreza tehnološkim kompanijama najkasnije iduće godine.