Zakonske izmjene značajno liberaliziraju i šire mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova (OMF), što bi u dužem roku trebalo uvećati i mirovinsku štednju, rečeno je u utorak na konferenciji za medije UMFO-a, pri čemu je posebno apostrofirana mogućnost izravnog ulaganja u nekretnine.

S 1. siječnjem su na snagu stupile i izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, a iako se još čekaju pojedini pravilnici pa se o dosta stvari još ne može govoriti, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) Petar Vlaić je izdvojio neke od najbitnijih novosti.

Tako je istaknuo izjednačavanje zaštitnog dodatka na mirovinu na 27 posto i za članove koji će mirovinu dobivati iz prvog i drugog stupa. "Na taj će se način mirovine iz drugog stupa povećati za 6,75 posto. Mislimo da je zakonodavac tu napravio vrlo pozitivnu stvar, a to je ujedno i pokazatelj da on želi da drugi stup ostane i da vjeruje u njegovu budućnost", ocijenio je Vlaić.

Također, jedna od novosti je i da se mogući iznos jednokratne isplate ušteđenih sredstava iz drugog stupa, odmah po odlasku u mirovinu, povećava na 20 posto, s ranijih 15 posto.

"Puno veća mogućnost kreativnosti"

Kao "jako bitno i pozitivno" Vlaić je apostrofirao i što su liberalizirani limiti ulaganja. "Imat ćemo puno veću mogućnost biti kreativni što se tiče ulaganja, pa onda će na duži rok sigurno biti veći i prinosi", smatra Vlaić.

Upitan što bi izdvojio od omogućenog šireg spektra ulaganja, Vlaić je rekao da su fondovima između ostalog jako bitne nekretnine, u koje se dosad nije moglo ulagati, a koje bi trebale predstavljati "zaštitu pred inflacijom".

Kao vjerojatno je najavio "seljenje" dijela ulaganja iz obveznica upravo u nekretnine. Kada je riječ o vrstama nekretnina, Vlaić je rekao da se još treba pričekati pravilnike, no i otkrio da se razmišlja o ulaganju u poslovne nekretnine, logističke, možda i komercijalne nekretnine poput šoping centara, u budućnosti vjerojatno i u stambene nekretnine, no naravno i u nekretninske fondove te dionice nekretninskih tvrtki. Konkretno, kada je riječ o modelu koji bi trebao generirati prinose, fondovi bi nekretnine kupovali te potom iznajmljivali.

Između ostalog, Vlaić je vrlo bitnim izdvojio i povećanje limita za ulaganje u fondove rizičnog kapitala, a također, povećavaju se i limiti koji će omogućiti i značajnija ulaganja u hrvatske kompanije.

"Ulaganje u alternativni investicijski fond ne gledamo negativno"

Zakonskim izmjenama se propisuje i obveza ulaganja do pet posto neto imovine OMF-ova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s državnim jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Upitan o tome, Vlaić je također rekao da se i u tom segmentu još čekaju pravilnici te da je još prerano o svemu govoriti.

"No ne gledamo to negativno. To je moguće još jedna prilika za strateška ulaganja gdje možda postoji nešto malo veći rizik, no isto tako i potencijal za dobru zaradu. A zbog toga neka garancija dobro i dođe", izjavio je Vlaić.

Ne smatra da bi građani trebali biti zabrinuti zbog takve izloženosti njihove imovine. "Ne vjerujem. Zašto bi netko pozvao nekog da uloži u nešto što je prerizično", rezonira Vlaić.

"Prošle godine članovima smo zaradili 1,7 milijardi eura"

Inače, prema podacima Hanfe, neto imovina OMF-ova na kraju 2023. iznosila je 20,23 milijarde eura, što je više za 2,7 milijardi eura ili 15,3 posto u odnosu na kraj 2022. godine.

Govoreći o "rekordnoj" prošloj godini, Vlaić je istaknuo da ta imovina predstavlja 28 posto hrvatskog BDP-a, a da su OMF-ovi do sada svojim članovima zaradili osam milijardi eura.

Kada je riječ o prošlogodišnjem povećanju imovine za 2,7 milijardi eura, od toga 1,7 milijardi eura čine prinosi, naglasio je Vlaić, dodajući da je rezultatima doprinos dao i pozitivan makroekonomski okvir u Hrvatskoj, no i u Europi i šire.

Vlaić je apostrofirao i značajnu diverzifikaciju portfelja OMF-ova, pa je tako primjerice u hrvatske državne obveznice prije pet godina bilo uloženo oko 68 posto imovine, dok danas to iznosi oko 51 posto. Razlog pada tog udjela je i što su u međuvremenu počeli padati prinosi na te obveznice, pa se pribjeglo ulaganju i u druge vrste imovine, napomenuo je Vlaić.

S druge strane, poraslo je ulaganje u hrvatske dionice, koje trenutno ukupno iznosi oko tri milijarde eura, a po Vlaićevim riječima OMF-ovi su daleko najveći pojedinačni imatelji tog vida imovine.

Treći najbolji rezultat fonda B od osnivanja

Po pitanju godišnjih prinosa Mirexa, oni su nominalno za kategoriju A iznosili 14,9 posto, a realno 9,9 posto, što je po Vlaićevim riječima najviši prinos tog fonda ikad, a postoji od 2014. godine.

Godišnji prinos fonda B iznosio je 10,2 posto nominalno, a 5,4 posto realno, a Mirexa C četiri posto nominalno, dok je realno zabilježen pad za 0,48 posto, što je posljedica i visoke inflacije u prošloj godini, rekao je Vlaić.

Kada je riječ o fondu B, ovo mu je treći najbolji rezultat od osnivanja 2002. godine, a u njemu se nalazi oko 89 posto ukupne imovine članova, odnosno 18 milijardi eura, naveo je.

Na konferenciji su izneseni i podaci o stanju osobnog računa osiguranika s prosječnom plaćom od 1.630 eura bruto, koje je s krajem 2023. u prosjeku iznosilo 22,7 tisuća eura, pri čemu iznos uplaćenih doprinosa tijekom 20 godina u prosjeku iznosi 13,7 tisuća eura, a ostvarena zarada devet tisuća eura.

Vlaić je između ostalog iznio i podatke o sustavu dobrovoljne mirovinske štednje, u kojem se nalazi 443 tisuće građana, pri čemu neto imovina fondova na kraju prosinca 2023. doseže 1,3 milijarde eura. Iako raste svijest o ovom vidu štednje, Vlaić smatra da postoji dosta prostora za daljnji rast.