Ovih dana je na naftnom tržištu iznimno uzbudljivo, posebice uslijed rastućih oklada kako će barel nafte do kraja godine dosegnuti 200 dolara. Naime, opcije za kupnju nafte po 200 dolara na njujorškjoj robnoj burzi udeseterostručile su se u posljednja dva mjeseca čime je broj opcijskih ugovora, koji osiguravaju pravo na kupnju nafte u budućnosti po danas ugovorenoj cijeni, porastao na 5553. U odnosu na početak prošlog mjeseca, posljednjih dana broj takvih ugovora porastao je 36 posto, što je najveći skok u jednomjesečnom razdoblju ikad. Premda analitičari investicijskih banaka Merrill Lynch i UBS prognoziraju pad cijena nafte na svjetskom tržištu, kao posljedicu usporavanja američkog gospodarstva kojem prijeti recesija, mnogi trgovci ipak očekuju nastavak uzlaznog trenda. Međunarodna energetska agencija (IEA) ističe kako će ove godine potražnja u svijetu porasti 2,5 posto, pa bi tako ukupna potrošnja trebala dosegnuti 87,8 milijuna barela dnevno, odnosno 2,1 milijun barela više nego prošle godine. Taj iznos gotovo je jednak isporukama nafte iz Nigerije. Ove bi godine samo potražnja iz Kine mogla narasti za dodatnih 5,7 posto, čime će njena potrošnja skočiti na 8 milijuna barela dnevno, posebice ukoliko ostvari ovogodišnji gospodarski rast od oko 11 posto. I dok potražnja ubrzano raste, ponuda je znatno sporija.
Najveći svjetski izvoznik nafte, Saudijska Arabija, izvijestila je kako je odgođen početak radova na polju Khursaniyah, gdje će proizvodnja iznositi 500.000 barela dnevno, a istovremeno je brazilska vlada priopćila da se tamošnje najveće otkriveno polje u zadnjih 20 godina, Tupi, nalazi osam kilometara ispod površine oceana pa će trebati najmanje pet godina za početak iskorištavanja. Na meksičkom naftnom polju Cantarell output je drastično pao, isto kao i u Nigeriji gdje se nastavljaju napadi pobunjenika na naftna postrojenja. U isto vrijeme američki državni organi napominju kako su tamošnje zalihe pale na 289.6 milijuna barela, što je ujedno najniža razina u zadnje tri godine. Međutim, iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), koja sudjeluje sa 40 posto u svjetskoj proizvodnji, poručuju kako je na tržištu dovoljno nafte te da taj kartel nije kriv za najnoviji skok cijene. OPEC osim toga ističe da ne može utjecati na zaustavljanje trenutne cijene jer na nju utječu očekivanja i događaji izvan naftne industrije. Pa ipak, cijena nafte na svjetskom tržištu mogla bi osjetno pasti ukoliko u Sjedinjenim Državama dođe do recesije što za ovu godinu prognoziraju najveće američke investicijske kuće Merrill Lynch i Morgan Stanley. Prošli mjesec je nezaposlenost u SAD-u porasla na pet posto, najvišu razinu u protekle dvije godine, a za mnoge je to znak priblažavanju recesije. S obzirom da Amerikanci potroše četvrtinu proizvedene sirove nafte u svijetu logičan bi bio pad cijene.
Razlike u očekivanjima analitičara
Nakon što je prošli tjedan barel po prvi put dosegnuo 100 dolara zaredale su prognoze o budućoj cijeni nafte, a jedino što se sa sigurnošću moće reći velike su razlike u očekivanjima. Analitičari UBS procjenjuju kako će prosječna cijena barela ove godine biti 74 dolara, što je tek mala promjena u odnosu na prošlu godinu (72 dolara). U Barclaysu vjeruju kako će prosječna cijena iznositi 87.40 dolara. Bloombergovo istraživanje provedeno među 27 analitičara kaže kako će cijena biti 78 dolara, no prije godinu dana ovo istraživanje govorilo je o godišnjem prosjeku od 64 dolara, dok je lani prosječna vrijendnost nafte bila 72 dolara. Njemački institut za ekonomska istraživanja ne govori o prosječnoj cijeni već naglašava da će u nadolazećim tjednima barel porasti na 105 dolara, u idućih pet godina na 150, a za deset godina cijena će biti 200 dolara.

izvor: www.poslovni.hr