Nervoza ulagača prouzrokovana višemjesečnim padom vrijednosti udjela fondova i želja za otkrivanjem senzacije u nekim medijima doveli su, potpuno neopravdano, u žarište interesa jednu sasvim uobičajenu tehničku operaciju pripajanja fonda Prospectus Global Equity fondu Prospectus JIE. Prospectus Global Equity našao se u situaciji da je njegova imovina (prema izjavi Uprave Prospectus Investa, "isplatom jednog velikog ulagača") jako pala te je krajem siječnja iznosila 690.000 kuna. Poslovanje fonda s takvom imovinom nije isplativo radi fiksnih troškova koji nastaju i opterećuju imovinu fonda i time smanjuju prinos. Osim toga i zakonom je propisano da fond čija imovina je tri mjeseca manja od pet milijuna kuna mora biti ugašen ili pripojen. Sukladno nastalim okolnostima društvo za upravljanje Prospectus Invest odlučilo je taj fond pripojiti vrlo uspješnom fondu Prospectus JIE.
Spajanje udjela
Ulagači nijednog od dvaju fondova pripajanje praktički neće osjetiti jer se prilikom pripajanja fondova ne smiju naplaćivati ulazno-izlazne naknade tako da će ulagači u Prospectus G. Equity, jednostavno rečeno, besplatno ući u fond Prospectus JIE. S druge strane radi velike asimetrije u imovini tih dvaju fondova neće biti narušena dosadašnja struktura ulaganja fonda Prospectus JIE. Naime, tih nekoliko stotina tisuća kuna kojima se pripaja predstavlja tek oko 0,3 posto imovine fonda Prospectus JIE čija imovina iznosi oko 200 milijuna kuna. Pripajanje se svakako ne može dogoditi dok ga Hanfa ne odobri. Kod otvorenih investicijskih fondova prvo takvo pripajanje dogodilo se još u srpnju prošle godine kada je PBZ Invest pripojio PBZ Kunski novčani fond PBZ Novčanom fondu. Pripajanje otvorenih investicijskih fondova propisano je pravilnikom Hanfe kojim su točno utvrđeni postupci, uvjeti i načini pripajanja fondova. Kako je propisano pravilnikom, jedan ili više fondova mogu se pripojiti na način da se imovina fonda prenese drugom fondu (fondu preuzimatelju). Druga mogućnost kada je riječ o dvaju ili više fondova jest da se cijela imovina postojećih fondova prenese na novoosnovani fond te u tom slučaju postojeći fondovi prestaju postojati.
Ulagači bez gubitaka
Što se tiče vrijednosti udjela fonda, predviđene su tri mogućnosti: da se preuzme vrijednost udjela fonda preuzimatelja, da se preuzme vrijednost udjela pripojenog fonda ili da se formira nova (ponderirana) vrijednost udjela. Važno je napomenuti da bez obzira na to mijenja li se vrijednost udjela ili broj udjela njihov umnožak (vrijednost imovine ulagača) mora biti jednak kao i prije postupka pripajanja. Pripajanje se ne smatra ulaskom ili izlaskom iz fonda te se ne naplaćuju naknade. Iz navedenoga možemo zaključiti da ulagač samim postupkom pripajanja nije na gubitku, nego, ako maksimalno pojednostavimo, to može promatrati kao isplatu iz jednog fonda i uplatu u drugi (a da se ne naplaćuju naknade). Imali smo prilike vidjeti naslove koji spominju "propast, potop, nestanak" fonda što je vjerojatno rezultat nepoznavanja poslovanja investicijskih fondova. Naime, otvoreni investicijski fond je imovina ulagača, bez pravne osobnosti, koja se nalazi na skrbničkom računu i zbog toga pripajanje, pa čak i likvidacija fonda ne znači "propast" jer ta imovina i dalje postoji te je i dalje u vlasništvu ulagača, samo što više neće biti investirana u tom obliku, nego će biti ili pripojena nekom fondu ili u slučaju likvidacije fonda isplaćena ulagačima. Osim toga skrbnički račun na kojem se sredstva nalaze štiti ulagače i u slučaju problema u poslovanju depozitne banke jer sredstva na skrbničkim računima ne ulaze u stečajnu masu, a također je potpuno odvojen od društva za upravljanje. Kako je na našem tržištu prisutan popriličan broj fondova, pojedini analitičari predviđaju da će u budućnosti pripajanja fondova, pa i društava za upravljanje biti sve više te nema nikakvog razloga da takve normalne pojave plaše slabije informirane ulagače.
Povijest spajanja fondova
U prošlosti je bilo više pripajanja i kod obveznih mirovinskih fondova, pa je tako u trenutku uvođenja novog mirovinskog sustava 2002. godine poslovalo sedam obveznih mirovinskih fondova, da bi spajanjima njihov broj došao do četiri fonda koji sada posluju. Prvo spajanje bilo je u rujnu 2003. godine kada su Plavom fondu pripojeni Erste i Helios čime je nastao Erste Plavi OMF, a krajem iste godine AZ fondu pripojen je HA jedan fond. Također se javljaju razmišljanja o spajanju društava za upravljanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova radi racionalizacije poslovanja, s tim da bi dobrovoljni mirovinski fondovi bili strogo odvojeni od obveznih mirovinskih fondova.

Marko Repecki, www.hrportfolio.hr