Ukupna imovina svih 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom je prema podacima Hanfe krajem siječnja iznosila 25 milijardi i 21 milijun kuna. U siječnju je tako zabilježen drugi veliki pad imovine u posljednja tri mjeseca. Imovina svih fondova je u mjesec dana pala za 4,049 milijardi kuna. Rekordan mjesečni pad bio je zabilježen u studenom prošle godine kad je imovina fondova pala za 4,6 milijardi kuna. Veći dio smanjenja imovine možemo pripisati padu vrijednosti udjela (posljedica pada cijena dionica na burzi), a ne ulagačkom povlačenju sredstava iz fondova. U posljednjih dvanaest mjeseci imovina fondova je porasla za 7,763 milijarde kuna, odnosno za 45,12 posto. U odnosu na šest mjeseci prije imovina fondova pala je za 2,679 milijardi kuna, odnosno za 9,69 posto, što nam govori da je rast imovine zaustavljen otkad se trend rasta cijena dionica na tržištima kapitala u regiji preokrenuo.
Najbolji obveznički
U siječnju su najveći pad imovine zabilježili dionički i mješoviti fondovi, dok se imovina novčanih i obvezničkih fondova smanjila u manjem omjeru. Usprkos padu dionički i mješoviti fondovi ipak su zadržali svoju dominantnu poziciju u fondovskoj industriji, a koja je jačala od početka 2007. godine. Najmanji pad imovine od samo 18,483 milijuna kuna bilježe obveznički fondovi čija imovina bilježi trend padanja već dvadeset i treći uzastopni mjesec. Imovina obvezničkih fondova pala je na razinu na kojoj je posljednji put bila prije 36 mjeseci, znači krajem prosinca 2004. godine. Njihova je imovina u siječnju iznosila 656 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje u odnosu na mjesec prije od 2,74 posto. Najkonzervativniji novčani fondovi, čija imovina ne ovisi direktno o cijenama dionica, u siječnju su zabilježili pad imovine te je tako nastavljen lagani trend padanja imovine novčanih fondova u posljednjih 12 mjeseci. Imovina svih novčanih fondova iznosila je tri milijarde i 585 milijuna kuna. Njihova se imovina u odnosu na prosinac smanjila za 555 milijuna kuna, odnosno za 13,41 posto. Novčani su fondovi tako ponovno pali ispod granice od četiri milijarde kuna. U posljednjih dvanaest mjeseci novčanim fondovima imovina je porasla samo u svibnju, kolovozu i prosincu prošle godine. Njihova se imovina u posljednjih dvanaest mjeseci smanjila za 188 milijuna kuna, odnosno za 4,97 posto. Najveći pad imovine nakon 33 mjesečnog rasta (iznimka su kolovoz i prosinac 2007) ostvarili su dionički i mješoviti fondovi. Ako promatramo razdoblje posljednjih 12 mjeseci, kod spomenutih fondova posebno je očitan pad imovine u posljednjem tromjesečju. Mjeseci u kojima dionički i mješoviti fondovi bilježe najveći pad poklapaju se s posljednje dvije korekcije (studeni 2007. i siječanj 2008.). U posljednja četiri mjeseca ukupna imovina dioničkih i mješovitih fondova pala je sa rekordnih 25,426 milijardi (kraj listopada) na 20,728 milijardi, što predstavlja smanjenje imovine od 19,20 posto. U istom razdoblju je indeks CROBEX pao za 12,23 posto, a indeks koji obuhvaća 50 najlikvidnijih izdanja na burzama Balkana, Dow Jones Balkan 50, bilježi pad od 21,15 posto. Zanimljiva je paralela postotnog pada imovine i spomenutog indeksa. S padom imovine u siječnju od 1,262 milijarde kuna mješoviti su fondovi završili s ukupnom imovinom od 8 milijardi i 761 milijuna kuna te time ponovno pali ispod granice od 10 milijardi kuna, a iznad koje su u posljednjih pet mjeseci bili samo još u studenom.
Pad PBZ Globala
U odnosu na mjesec prije imovina mješovitih pala je za 12,59 posto. Najveći apsolutni pad imovine u studenom bilježe najveći mješoviti fondovi. Više od 300 milijuna pala je imovina PBZ Global fondu, dok ZB Global, Raiffeisen Balanced i Erste Balanced bilježe pad od 288, 220 i 218 milijuna kuna. Svi su ostali mješoviti fondovi zabilježili pad imovine manji od 100 milijuna kuna. Najveći pad među svim kategorijama fondova bilježe dionički fondovi. Njihova je imovina u siječnju pala za dvije milijarde i 213 milijuna kuna sve do iznosa od 11,967 milijarde kuna koliko je imovina dioničkih fondova posljednji put iznosila u studenom prošle godine. Usprkos padu u siječnju u posljednjih dvanaest mjeseci dionički fondovi bilježe rast imovine za 6,447 milijardi, odnosno za 116,77 posto. Među njima najveći apsolutni pad kao i kod mješovitih bilježe najveći fondovi, PBZ Equity i ZB Aktiv, koji bilježe pad imovine od 526, odnosno 405 milijuna kuna, slijede ih s padom od 347 milijuna kuna Raiffeisen Central Europe i Erste Adriatic Equity (-322 milijuna). Ukupna imovina dioničkih i mješovitih fondova je krajem siječnja predstavljala čak 83,02 posto ukupne imovine uložene u otvorene investicijske fondove s javnom ponudom. Krajem prosinca 2006. godine u fondove je bilo uloženo 476 eura PC (PC-per capita), a krajem p siječnja je imovina PC iznosila 765 eura PC.
Dionički s najvećom imovinom
Krajem siječnja najveći su dio sredstava uloženih u otvorene investicijske fondove upravljali dionički fondovi (11,967 mlrd. kuna), slijede ih mješoviti fondovi koji su upravljali imovinom od 8,761 milijarde kuna, novčani su upravljali sa 3,585 milijarde, a obveznički fodnovi imovinom od 656 milijuna kuna. Tržišni udio koji su izborili dionički investicijski fondovi pao je ispod 50 posto, a iznosio je 47,93 posto, mješoviti su na drugom mjestu sa 35,09 posto tržišnog udjela. Novčani investicijski fondovi su povećali svoj udio na 14,36 posto, dok su obveznički fondovi završili na 2,63 posto tržišnog udjela.

Autor: Iztok Likar