ZAGREB - Pad obveznica na godišnjoj razini značajno je utjecao na rad PBZ Croatia Osiguranje obveznog mirovinskog fonda jer prema zakonu pedeset posto portfelja mora biti uloženo u domaće obveznice, naglasio je na današnjem predstavljanju godišnjih rezultata fonda predsjednik uprave PBZ Croatia Osiguranja Dubravko Štimac.

PBZ CO je s prinosom od 7,66 posto najuspješniji obvezni mirovinski fond u Hrvatskoj u 2007. godini, a uspio je premašiti i prinos indeksa obveznih mirovinskih fondova MIREX, koji je ostvario prinos od 6,81 posto. Krajem prosinca prošle godine je PBZCO OMF imao 231070 članova, što je tržišni udjel od 16,56 posto, a imovina fonda je na kraju istog perioda iznosila 3,39 milijardi kuna, što je 16,76 posto ukupne imovine kojom upravljaju obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj.

Prema Štimcu, značajan je korak za poslovanje obveznih mirovinskih fondova u 2007. bila odluka države da im omogući ulaganje u dionice na kotaciji javnih dioničkih društava Zagrebačke burze, pa je shodno tome udjel domaćih dionica u portfelju fonda s 9,98 posto na kraju 2006. godine porastao na 23,84 posto na kraju 2007. godine. Nadalje, u skladu s istom ulagačkom politikom, kao i s kretanjima na tržištu, udjel obveznica u portfelju spušten je sa 64 na 57,42 posto.

Nadalje, velika je stvar za obvezne mirovinske fondove i nedavno odobrenje ulaganja u nekretninske fondove, od kojih Štimac očekuje da će privući velik interes mirovinaca, a u njihovoj međusobnoj interakciji trebalo bi se prikupiti puno ulagačkog kapitala.

Štimac je naglasio kako sektoru obveznih mirovinskih fondova u zemlji još predstoji značajan razvoj, a značajan bi korak za to bila daljnja liberalizacija poliztike ulaganja, koja mora doći od zakonodavaca i regulatora kao što je Hanfa. U politici upravljanja fondom, domaća industrija mirovinskih fondova priželjkuje prelazak na prudent management koji bi bio upotpunjen limitima, umjesto kvantitativnih limita koji su sada na snazi, nalašava on, jer su takva ograničenja prepreka ostvarivanju optimalnih prinosa.

„Hrvatskom je tržištu kapitala potrebno konačno uvođenje izvedenica“, izjavio je Štimac dodavši kako bi stvaranjem domaćeg futures tržišta zaživjelo i samo trgovanje na njemu jer interes institucionalnih ulagača, banaka i fondova postoji. Posebno je spomenuo tzv. proxy hedging, koji je dobar instrument za hedging rizika, ali on upravo vapi za mogućnošću trgovanja futures ugovorima.

Ova bi godina mogla biti jedna od najtežih za domaće tržište kapitala, što ustvari nije nužno, ali počela je iznimno volatilno, primjećuje Štimac i dodaje kako su u 2008. godini domaće tržište mora pripremiti na opasnost daljnje inflacije, koja bi se mogla zadržati na razini višoj od šest posto kroz cijelu godinu, a uz to, opasnost prijeti i od usporavanja gospodarskog rasta (koji očekuju svi osim ministarstva financija i vlade), te globalne recesije.

Upravo na globalnoj razini, kaže Štimac, sad je već moguće primjetiti nestanak negativne korelacije između kretanja na tržištima dionica i obveznica, koje utječu na to da je sve teže upravljati rizikom u fondovima, pa je i fond menadžerima sve teže raspoređivati portfelj.

Upozorio je kako je upravo primjer FED-ovog najvećeg rezanja kamatne stope u zadnjih više od 20 godina pokazuje važnost djelovanja središnjih banaka i fiskalne vlasti u borbi protiv inflacije, o čemu će ovisiti i rad i uspjeh ofndova u 2008. godini.