"Drugi mirovinski stup predstavlja temelj mirovinske reforme. Na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova danas je u prosjeku oko 15 tisuća kuna što predstavlja osobnu imovinu i štednju za mirovinu. Razlozi koji su doveli do mirovinske reforme prije desetak godina nisu u međuvremenu nestali, oni su danas još izraženiji. Omjer zaposlenih i umirovljenika još je nepovoljniji, prosječan vijek življenja se povećava i nigdje u svijetu model koji počiva samo na međugeneracijskoj solidarnosti nije održiv", kaže se u priopćenju Udruženja mirovinskih fondova.

Reakcija je to mirovinskih fondova na najavu premijera Sanadera i ministra Šukera kako će se zaposlenicima ponuditi mogućnost da državi prepuste svoju ušteđevinu iz drugog mirovinskog stupa, a država bi im zauzvrat zajamčila punu mirovinu.

Predstavnici mirovinskih fondova u svom priopćenju navode pet mjera koje je nužno provesti u kratkom roku. Predlažu da se umirovljenicima iz drugog stupa prizna pravo na dodatak na mirovinu proporcionalno vremenu u kojem su uplaćivali u prvi mirovinski stup te da se onima koji su dobrovoljno izabrali drugi stup, u trenutku umirovljenja, omogući izbor povratka u prvi stup ukoliko im je to povoljnije, ali nakon što im se prizna proporcionalno pravo na dodatak na mirovinu.

"S te dvije mjere sigurno bi se u sljedećem kraćem razdoblju rješio problem nepovoljnijeg izračuna mirovina iz kombiniranog sustava u usporedbi s mirovinama samo iz I. stupa. Kako se radi o malom broju umirovljenika, sredstva koja su za to potrebna zanemariva su", smatraju u Udruzi mirovinskih fondova.

Mirovinci također predlažu i pet mjera koje će riješiti pitanje mirovina u duljem roku. Smatraju kako je na dulji rok potrebno povećati stope izdvajanja za drugi stup za jedan postotni poen godišnje tijekom narednih pet godina čime bi se ograničilo povećanje tranzicijskog troška na oko 900 milijuna kuna godišnje. Predlažu i uvođenje tri različita potportfelja u obvezne mirovinske fondove (konzervativan, srednji i dinamički portfelj).

Konzervativan portfelj ne bi smio imati dionice, srednji portfelj bi smio imati do 30% dionica, a dinamički portfelj bi mogao imati do 60% dionica. Članovi do 40 godina starosti išli bi u dinamički portfelj, muškarci do 55 godine, a žene do 50 godine života u srednji portfelj. Stariji od te granice rasporedili bi se u konzervativni portfelj.

Time bi se omogućilo da mlađe generacije imaju višu stopu prinosa u vrijeme kad mogu nositi rizik t.j. kada pred njima bude još puno vremena za nadoknadu eventualnih gubitaka dok će se gotovo u potpunosti eliminirati rizik gubitaka pred samim umirovljenjem koji bi se odmah reflektirali u iznos mirovine.

Navode kako je potrebno postupno liberalizirati ulaganja mirovinskih fondova van Hrvatske i prije ulaska u EU kako bi se izbjegao potres na financijskom tržištu izazvan naglom promjenom investicijske politike mirovinskih fondova.

"Postupnom liberalizacijom i prije ulaska u EU taj bi se šok izbjegao. Ova je mjera također neophodna i da bi se uveli potportfelji u obvezne mirovinske fondove te se i ona nalazi u Pretpristupnom ekonomskom programu", kažu u Udruzi.

Mirovinci predlažu i liberalizaciju ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova te uvođenje poreznih olakšica za poslodavce za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove.

U zaključku navode kako rasprave o neuspjehu II. stupa nakon vrlo kratkog razdoblja provođenja mirovinske reforme dovode u zabludu članove svih mirovinskih fondova, a eventualno otvaranje opcije povratka iz II. u I. stup otvara čitav niz tehnički nerješivih problema koji bi mogli dovesti do raspada hrvatskog tržišta kapitala.

"Smatramo da je kvalitetno rješenje mirovinskog pitanja jedan od značajnijih projekata u Republici Hrvatskoj. Jedino postojeći mirovinski sustav, uz dorade koje mirovinski fondovi već duže vrijeme predlažu, mogu dugoročno donijeti najbolje moguće mirovine svojim članovima", zaključuje se u priopćenju.