Tijekom kolovoza nastavili smo pratiti makroekonomske indikatore globalno utjecajnih ekonomija kao i odluke o daljnjim koracima u monetarnim politikama centralnih banaka. Podaci o zaposlenosti u SAD-u bilježe pozitivne rezultate, međutim ako je nezaposlenost na rekordno niskim razinama, stopa inflacije još nije na ciljanoj razini od 2%.

Upravo činjenica da pokazatelji inflacije za SAD i Eurozonu nisu na razinama koje bi opravdale snažnije mjere globalno bitnih centralnih banaka, FED-a i ECB-a, razlog je njihovih suzdržanih retorika. Iako su prvotno od strane FED-a bila najavljena 3 dizanja stopa ove i 3 iduće godine, iz navedenih razloga tržište smatra da postoji mogućnost manjeg broja podizanja stopa pri čemu trenutno određuju mogućnost podizanja stopa ove godine ispod 50%. Isto tako, tržište je u iščekivanju više vijesti vezanih za smanjivanje bilance FED-a koje se očekuje ove godine. Sa strane monetarne politike ECB-a očekujemo objavu o daljnjem planu provođenja "QE" programa pri čemu ne vjerujemo u ishitrene odluke već očekujemo nastavak programa, moguće u smanjenom iznosu sa sadašnjih 60 milijardi EUR na 30 milijardi EUR mjesečno u idućoj godini.

Uslijed navedenog, na obvezničkom tržištu je došlo do blagog pada prinosa na obveznice državnih izdanja SAD-a i Njemačke pri tome je nastavljen trend pada prinosa hrvatskih eurobondova kako izdanim u USD tako i u EUR, pri čemu su eurobondovi svih ročnosti u odnosu na benchmark zabilježile sužavanje spread-ova. Prinos na hrvatsku desetogodišnje obveznice u EUR pao je s 2,66% na kraju srpnja na 2,45% na kraju kolovoza, dok se prinos na najdulju dolarsku obveznicu, CROATI2024, kreće na razini 3,50% Osim pada prinosa na eurskih i dolarskih obveznica kunske obveznice, pad prinosa su zabilježile i lokalne obveznice. Pozicioniranje u obveznice prosječne duracije na razini 4 te pozitivno kretanje cijena obveznica odrazilo se na performans fonda InterCapital Bond te je ostvareni rast prinosa u kolovozu od 0,78% i ostvareni prinosa fonda od početka 2017. godine 3,41%. Tijekom mjeseca se neto imovina fonda InterCapital Bond povećala za 15% na 364 milijuna kuna koliko je iznosila na kraju kolovoza. Glavnina portfelja (77,5% NAV-a) uložena je u državne obveznice Republike Hrvatske, a manji dio portfelja (9,4% NAV-a) investiran je u korporativne obveznice od kojih glavninu čine obveznice kvazidržavnih kompanija te kompanija iz sektora telekomunikacija i bankarstva. Porastom imovine povećali smo izloženost fonda obveznicama RH izdanim na domaćem i inozemnom tržištu dospijeća 2024. i 2025. godine te nam je taj dio krivulje i dalje u fokusu. Izloženost fonda valuti EUR je smanjena sukladno očekivanjima sezonalnog kretanja tečaja EUR/HRK.

InterCapital Income Plus - mješoviti fond

Fond InterCapital Income Plus je u kolovozu zabilježio rast prinosa od 0,78% dok je prinos od početka godine 3,96%. Rast prinosa je odraz je strategije ulaganja u srednji i dulji kraj krivulje pri čemu je najveći porast cijene došao od obveznice 5MFD (RHMF-O-327A) te obveznica 5MFA (RHMF-O-217A) i CROATIA 2022. Za fond smo tijekom kolovoza povećavali izloženost obveznicama RH izdanim na domaćem i inozemnom tržištu dospijeća 2024. i 2025. godine te je dio državnih obveznica izdanih od strane Republike Hrvatske povećan s 80,0% na 84,0% NAV-a. Također smo tijekom mjeseca povećavali izloženost dionicama regionalnog tržišta. Nakon navedenih kupnji izloženost fonda dioničkom tržištu iznosi 14,00% NAV-a od čega se 3,9% NAV-a odnosi na izloženost indeksu DAX, 2,2% indeksu S&P500 te se ostatak odnosi na izloženost regionalnom dioničkom tržištu. Izloženost fonda valuti EUR je smanjena sukladno očekivanjima sezonalnog kretanja tečaja EUR/HRK.

U fokusu investitora su makroekonomski indikatore globalno utjecajnih ekonomija kao i odluke o daljnjim koracima u monetarnim politikama centralnih banaka. Činjenica da pokazatelji inflacije nisu na razinama koje bi opravdale snažnije mjere globalno bitnih centralnih banaka, FED-a i ECB-a, razlog je njihovih suzdržanih retorika. Iako su prvotno od strane FED-a bila najavljena 3 dizanja stopa ove i 3 iduće godine, iz navedenih razloga tržište smatra da postoji mogućnost manjeg broja podizanja stopa pri čemu trenutno određuju mogućnost podizanja stopa ove godine ispod 50%. Sa strane monetarne politike ECB-a očekujemo objavu o daljnjem planu provođenja "QE" programa pri čemu ne vjerujemo u ishitrene odluke već očekujemo nastavak programa, moguće u smanjenom iznosu sa sadašnjih 60 milijardi EUR na 30 milijardi EUR mjesečno u idućoj godini.

U pogledu dioničkog dijela portfelja, dobri makroekonomski pokazatelji i rezultati kompanija pružaju snažnu podršku čak i u kontekstu postepenog stezanja monetarne politike, stoga vjerujemo da bi eventualne blage korekcije mogle biti prilike za povoljniju kupnju. Najviše očekujemo od hrvatskog turizma, no pozitivni smo na regiju u cijelosti budući da su upravo zemlje središnje i jugoistočne Europe predvodnice gospodarskog rasta EU.

InterCapital SEE Equity - dionički fond

Konzervativno pozicioniranje ususret ljetu pokazalo se dobrom odlukom, budući da je benchmark indeks u kolovozu pao za 1,39%, dok je Fond InterCapital SEE Equity izgubio malih 0,43%. Time je na razini cijele godine ostvaren prinos od 11,90% čime se Fond ponovo približio benchmarku na razliku od svega 1,47%. Najveći razlog za slabost leži u Rumunjskoj. Naime, tamošnji indeks je u proteklih mjesec dana u eurima izgubio 3,32%, prvenstveno predvođen bankovnim sektorom nakon što su se pojavile spekulacije, doduše vrlo brzo barem privremeno demantirane, kako Vlada planira uvesti porez na imovinu banaka. Ovaj novonastali rizik je u kombinaciji sa zahtjevnim valuacijama i nesigurnošću oko budućeg statusa obveznih mirovinskih fondova doveo do primjetne korekcije za koju smo se na vrijeme pripremili pravovremenom realizacijom dijela dobitaka na dionicama tog sektora (Banca Transilvania i BRD).

Globalna je tržišta u istom razdoblju karakterizirala nešto jača volatilnost od one na koju smo navikli u posljednje vrijeme, no u konačnici nije bilo ozbiljnije reakcije na posljednja raketna testiranja Sjeverne Koreje, kao ni na novo približavanje stropu javnog duga u SAD-u ili pak na potpunu neizvjesnost oko sljedećeg poteza ECB-a u okruženju jakog eura. S druge strane, dobri makroekonomski pokazatelji i rezultati kompanija pružaju snažnu podršku čak i u kontekstu postepenog stezanja monetarne politike, stoga vjerujemo da bi eventualne blage korekcije mogle biti prilike za povoljniju kupnju.

Obzirom na slabiju likvidnost u ljetnim mjesecima, portfelj nije doživio značajnije promjene. Najviše još uvijek očekujemo od hrvatskog turizma, no pozitivni smo na regiju u cijelosti budući da su upravo zemlje središnje i jugoistočne Europe predvodnice gospodarskog rasta EU. Kao što smo već spomenuli, pod utjecajem globalnih kretanja u kratkom roku može doći do pojačane volatilnosti, no takva kretanja zasad vidimo kao priliku budući da regija u tom kontekstu fundamentalno i dalje izgleda relativno atraktivno. Naravno, kao i dosada oslanjamo se upravo na takve pozicije unutar ciljane sektorske i geografske alokacije, a kroz takav pristup vjerujemo da dugoročno možemo nastaviti isporučivati prinos koji nadmašuje benchmark indeks.

InterCapital Money - novčani fond

Fond InterCapital Money nastavio je stabilan rast tijekom kolovoza ostvarujući prinos od 0,01% te je ostvareni prinos od početka 2017. godine 0,23%.

Od događanja na tržištu novca u kolovozu naveli bi aukcije jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa održanih nakon pauze od gotovo dva mjeseca. Na prvoj aukciji se prinos zadržao na razini od 0,45%, koliko je bio na posljednjoj aukciji u lipnju. Zadržavanje prinosa na istoj razini je donekle bilo iznenađenje s obzirom da se radi o prvoj aukciji nakon dvomjesečne pauze, činjenici da je dnevni višak likvidnost prilikom aukcije trezoraca bila na razini 15 milijardi kuna te je iznos ukupne ponuda na kupnju navedenog trezorca bio veći od upisanog iznosa za 60%. Međutim, prinos na jednogodišnje kunske zapise nije se zadržao na idućoj aukciji krajem kolovoza te je pao na 0,40%. Upisano je 1,1 milijardu kuna novih zapisa uz značajnije veći pritisak sa strane kupnje pri čemu je iznos ukupne ponuda na kupnju navedenog trezorca bio veći od upisanog iznosa za 180%.

Osim pada prinosa na jednogodišnje trezorske zapise, pad prinosa zabilježila su i izdani trezorski zapisi ostalih ročnosti. Tijekom kolovoza je drugi put ove godine održana aukcija polugodišnjih kunskih trezorskih zapisa pri čemu je prinos pao manje od očekivanja na 0,25%, s 0,28% koliko je bio na aukciji u siječnju. Prinos na jednogodišnje eurske trezorske zapise prvi puta je pao na minimalnu pozitivnu stopu od 0,01%.

Tijekom mjeseca fondu InterCapital Money se povećala neto imovina za 25% na 270 milijuna kuna koliko je iznosila na kraju kolovoza. U pogledu portfelja fonda u kolovozu smo imovinu investirali ulažući u trezorske zapise Ministarstva financija te planiramo i dalje investirati u iste.

Usporedimo li prinos na jednogodišnje trezorske zapise i prinos na obveznicu 5MF6 (RHMF-O-187A), unatoč padu, trezorski zapisi nose viši prinos od obveznice najbliže ročnosti za koju su tržišne kotacije na razini 0,20%. Na kraju kolovoza je modificirana duracija fonda iznosila 0,38.

Tečajnica svih fondova InterCapital Asset Managementa