Prema podacima Hanfe ukupna imovina 75 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, krajem studenog, iznosila je 24 milijarde i 728 milijuna kuna. Studeni je tako u zadnje dvije godine treći mjesec pored kolovoza i rujna u kojem je zabilježen pad imovine. Ovaj put imovina je pala radi očite korekcije na tržištu kapitala, nakon IPO-a HT-a a koji je privukao veliki broj novih ulagača u dionice ali i u fondove. Novi ulagači su ne poznajući oscilacije tržišta kapitala, na korekciju reagirali s masovnim povlačenjem sredstava iz dionica te dioničkih i mješovitih fondova što je uzrokovalo još produbljenje korekcije, koja je nadomak izbora i zaustavljena.

Spomenuta je korekcija na fondove utjecala tako da je ukupna imovina svih otvorenih fondova s javnom ponudom pala za 4,65 milijardi kuna odnosno za 15,83 posto. Ako uračunamo pad cijena dionica i time udjela fondova u ukupni pad imovine fondova, iznos koji su ulagači povukli iznosi otprilike polovicu od 4,65 milijardi kuna. Usprkos padu imovine u studenom u ovoj godini je imovina fondova uvećana za 9,418 milijardi kuna odnosno za 61,51 posto. U odnosu na šest mjeseci ranije imovina fondova bilježi pad imovine od 1,152 milijardi kuna odnosno za 4,45 posto a u odnosu na kraj studenog 2006 imovina se je uvećala za 71,40 posto odnosno za 10,301 milijarde kuna, od toga su u spomenutom razdoblju jedino dionički i mješoviti fondovi bilježili rast imovine i to za 10,949 milijardi kuna, dok je imovina novčanih i obvezničkih fondova u zadnjih godinu dana ukupno pala za 648 milijuna kuna.

Novčani jedini zabilježili rast

U studenom su jedini koji su zabilježili rast imovine bili novčani fondovi koji su zabilježili rast od 506 milijuna kuna te je tako njihova imovina ponovno prešla granicu od tri i pol milijarde kuna, iznad koje su zadnji put bili prije osam mjeseci odnosno krajem ožujka 2007. godine. Imovina svih novčanih fondova je iznosila tri milijarde i 510 milijuna kuna.

U zadnjih dvanaest mjeseci, novčanim fondovima imovina je porasla samo još u prosincu 2006. godine te u svibnju i kolovozu ove godine. Njihova se je imovina u zadnjih dvanaest mjeseci smanjila za 162 milijuna kuna odnosno za 4,42 posto. U studenom je tako prekinut lagan ali ipak prepoznatljiv trend padanja imovine novčanih fondova u zadnjih 12 mjeseci.

Obveznički su fondovi nastavili trend padanja imovine koji se nastavlja već dvadeset i prvi uzastopni mjesec. Njihova je imovina u listopadu pala na 679 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od blagih 40,912 milijuna kuna odnosno pad od 5,69 posto. Imovina obvezničkih fondova je pala na razinu na kojoj je zadnji put bila prije 35 mjeseci, znači krajem prosinca 2004.

Najveći pad imovine nakon 31 mjesečnog neprekidnog rasta (iznimka je kolovoz 2007) su ostvarili dionički i mješoviti fondovi koji su ipak zadržali svoju dominantnu poziciju u fondovskoj industriji, a koja je jačala od početka godine. U zadnjih 31 mjeseci pored kolovoza još je jedino studeni mjesec u kojem su dionički fondovi zabilježili pad imovine, a koja je pala za čak 22,46 posto. Njihova je imovina u studenom pala za tri milijarde i 421 milijuna kuna sve do iznosa od 11,809 milijarde kuna, koliko je imovina dioničkih fondova zadnji put iznosila u svibnju ove godine. Usprkos padu u studenom, samo u ovoj godini dionički fondovi bilježe rast imovine za 7,497 milijardi odnosno za 173,91 posto.

Najviše pali dionički fondovi

Najveći apsolutni i relativni pad imovine u studenom bilježe najveći dionički fondovi, PBZ Equity, Raiffeisen Central Europe i ZB Aktiv od kojih svaki bilježi pad imovine za više od 600 milijuna kuna, slijedi ih s padom od 418 milijuna kuna Erste Adriatic Equity, a pad veći od 100 milijuna kuna bilježe još KD Victoria i Prospectus JIE.

Među svima jedino je najmlađi dionički fond KD Nova Europa ostvario rast od 39 milijuna kuna. S padom imovine u studenom od 1,693 milijarde kuna mješoviti su fondovi završili s ukupnom imovinom od 8 milijardi i 732 milijun kuna te time pali ispod granice od 10 milijardi kuna, a iznad koje su se nalazili zadnja četiri mjeseca. U odnosu na mjesec ranije imovina mješovitih je pala za 16,24 posto. Među njima najveći apsolutni pad, kao i kod dioničkih bilježe najveći fondovi. Više od 400 milijuna je pala imovina ZB globalu, dok PBZ Global i Raiffeisen Balanced bilježe pad od 386 i 319 milijuna kuna. Svi su ostali mješoviti fondovi zabilježili pad imovine manji od 100 milijuna kuna. Nakon pada imovine u studenom nema više nijednog fonda koji upravlja s imovinom većom od 3 milijarde kuna, najbliže spomenutoj granici je najveći fond ZB aktiv čija je imovina krajem studenog iznosila 2,994 milijarde kuna.

Ukupna imovina dioničkih i mješovitih fondova se je uspjela zadržati iznad 20 milijardi kuna te je krajem listopada iznosila 20,541 milijarde kuna, a predstavlja čak 83,06 posto ukupne imovine uložene u otvorene investicijske fondove s javnom ponudom. Krajem studenog najveći su dio sredstava uloženih u otvorene investicijske fondove upravljali dionički fondovi (11,809 mlrd. kuna), slijede ih mješoviti fondovi koji su upravljali s imovinom od 8,732 milijarde kuna, novčani su upravljali s 3,510 milijarde a obveznički s imovinom od 679 milijuna kuna.

Tržišni udio koji su izborili dionički fondovi je pao ispod 50 posto, a iznosio je 47,75 posto, mješoviti su na drugom mjestu s 35,31 posto tržišnog udjela. Novčani fondovi su povećali svoj udio na 14,19 posto tržišnog udjela, dok su obveznički završili na 2,74 posto tržišnog udjela. Krajem prosinca 2006. godine u fondove je bilo uloženo 476 eura PC (PC-per capita), a krajem studenog 2007. godine 752 € PC što predstavlja pad u odnosu na mjesec ranije od 136 € PC a u 2007 godini je imovina PC porasla za 223 € po stanovniku.


Autor: Iztok Likar