Ukupna imovina svih 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom je prema podacima Hanfe krajem veljače iznosila 22 milijarde i 909 milijuna kuna. U veljači je tako zabilježen treći veliki pad imovine u posljednja četiri mjeseca. Imovina svih fondova je u mjesec dana pala za 2,1 milijardu kuna, što je upola manje od pada u siječnju (4,1 milijarda kuna) te od rekordnog mjesečnog pada zabilježenog u studenom prošle godine kad je imovina fondova pala za 4,6 milijardi kuna. Kao i u siječnju, veći dio smanjenja imovine u veljači posljedica je pada cijena dionica na burzi, a ne u povlačenju sredstava iz fondova od ulagača. Inače, u posljednjih dvanaest mjeseci imovina fondova je porasla za 4,3 milijarde kuna, odnosno za 22,9 posto.
Velik pad od rujna
U odnosu na šest mjeseci prije imovina fondova je pala za 4,6 milijardi kuna, odnosno za 16,6 posto što je prije svega posljedica preokreta trenda na Zagrebačkoj te na burzama u regiji. U veljači su najveći pad imovine zabilježili dionički i mješoviti fondovi, dok se imovina obvezničkih fondova smanjila u manjem omjeru, a novčani su zabilježili lagan rast. Unatoč padu dionički i mješoviti fondovi ipak su zadržali svoju dominantnu poziciju u fondovskoj industriji, koja je jačala od početka 2007. godine. Najkonzervativniji novčani fondovi, čija imovina ne ovisi direktno o cijenama dionica, u veljači su jedini zabilježili rast imovine te je tako zaustavljen lagani trend padanja imovine novčanih fondova u posljednjih 12 mjeseci. Njihova je imovina u posljednjih dvanaest mjeseci porasla za 461 milijun kuna, odnosno za 12,9 posto. U promatranom razdoblju novčanim fondovima imovina je porasla samo u svibnju, kolovozu i prosincu prošle godine te u veljači 2008. godine. Imovina svih novčanih fondova je u veljači prešla granicu od četiri milijarde te je iznosila četiri milijarde i 33 milijuna kuna. Njihova se imovina u odnosu na kraj prošle godine smanjila za 107 milijuna kuna, odnosno za 2,6 posto. Najmanji pad imovine od samo 333.000 kuna bilježe obveznički fondovi čija imovina bilježi trend padanja već 24 uzastopni mjesec. Imovina obvezničkih fondova je pala na razinu na kojoj je posljednji put bila prije 37 mjeseci, znači krajem prosinca 2004. godine. Njihova je imovina u siječnju iznosila 655 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje u odnosu na mjesec prije od 0,05 posto. Najveći pad imovine nakon 33 mjesečnog rasta (iznimka su kolovoz i prosinac 2007.) ostvarili su dionički i mješoviti fondovi. Ako promatramo razdoblje posljednjih 12 mjeseci kod spomenutih fondova, posebno je očit pad imovine u posljednja četiri mjeseca. Tada je ukupna imovina dioničkih i mješovitih fondova pala sa rekordnih 25,7 milijardi (kraj listopada) na 18,2 milijarde, što predstavlja smanjenje imovine za 6,5 milijardi kuna. U istom razdoblju indeks CROBEX pao je za 25,9 posto, a indeks koji obuhvaća 50 najlikvidnijih izdanja na burzama Balkana, Dow Jones Balkan 50, bilježi pad od 18,5 posto. Padom imovine u veljači od 935 milijuna kuna mješoviti su fondovi završili s ukupnom imovinom od 7 milijardi i 826 milijuna kuna. U odnosu na mjesec prije imovina mješovitih fondova pala je za 10,7 posto.
Pad mješovitih fondova
Najveći pad imovine u veljači bilježe mješoviti fondovi. Za više od 300 milijuna pala je imovina fonda ZB Global, dok PBZ Global bilježi pad od 271 milijuna kuna, slijedi fond Raiffeisen Balanced čija je imovina pala za 90 milijuna kuna. Svi su ostali mješoviti fondovi zabilježili pad imovine manji od 75 milijuna kuna. Najveći pad među svim kategorijama fondova bilježe dionički fondovi. Njihova je imovina u veljači pala za milijardu i 573 milijuna kuna sve do iznosa od 10,4 milijarde kuna koliko je imovina dioničkih fondova zadnji put iznosila krajem travnja prošle godine. Unatoč padu u veljači u 12 mjeseci dionički fondovi bilježe rast imovine od 3,7 milijardi, odnosno za 55 posto. Među dioničkim u veljači najveći pad, kao i kod mješovitih, bilježe najveći fondovi, ZB Aktiv (-443 milijuna), Erste Adriatic Equity (-386 milijuna) te PBZ Equity kojem je pala imovine za 227 milijuna kuna, a slijedi ih s padom od 195 milijuna kuna RBA CE. Nakon pada imovine u veljači svi su fondovi s imovinom većom od tri milijarde kuna pali ispod spomenute granice te je ZB Aktiv s najvećom imovinom 2,8 mlrd. kuna.
Imovina dioničkih i mješovitih fondova čini 80 posto ukupne imovine
Ukupna imovina dioničkih i mješovitih fondova je krajem veljače predstavljala čak 79,5 posto ukupne imovine uložene u otvorene investicijske fondove s javnom ponudom. Krajem veljače najvećim dijelom sredstava uloženih u otvorene investicijske fondove upravljali su dionički fondovi (10,4 mlrd. kuna), slijede ih mješoviti fondovi koji su upravljali imovinom od 7,8 milijardi kuna, novčani su upravljali sa 4 milijarde, a obveznički imovinom od 655 milijuna kuna. Tržišni udio koji su izborili dionički fondovi iznosio je 45,4 posto, mješoviti su na drugom mjestu sa 34,2 posto tržišnog udjela. Novčani fondovi su povećali svoj udio na 17,6 posto, dok su obveznički završili na 2,9 posto tržišnog udjela. Krajem prosinca 2006. godine u fondove je bilo uloženo 476 eura PC (PC-per capita), a krajem prosinca 2007. godine 880 eura PC. Krajem veljače imovina PC iznosila je 700 eura PC što predstavlja pad u odnosu na mjesec prije od 65 eura.

Iztok Likar, www.hrportfolio.hr