Ulažući svoja sredstva na tržištima kapitala ulagači se susreću s nekoliko pitanja:

• ulagati aktivno birajući pojedinačne dionice ili

• ulagati u fondove koji aktivno investiraju ili

• uložiti pasivno u indekse na tržištima kapitala?

Iako nekakav osnovni entuzijazam gotovo poziva na aktivno ulaganje na tržištima kapitala, niz istraživanja rezultata aktivno upravljanih fondova ukazuje da većina takvih fondova ne uspijeva biti bolja od svojih referentnih indeksa koje nazivamo benchmarcima.

Ukoliko pogledamo godišnje povrate koje ostvaruju aktivno upravljani fondovi, vidljivo je da u dužem vremenskom razdoblju (10 godina) ti povrati većinom bivaju manji od povrata koje ostvaruju referentni indeksi. Ti indeksi mogu biti američki S&P500, hrvatski CROBEX ili neki obveznički indeks, primjerice indeks njemačkih državnih obveznica s dospijećima od 5 do 10 godina.

Spoznaja da je indekse tržišta kapitala zapravo teško pobijediti (ostvariti bolje prinose od onih koje ostvaruju indeksi) dovela je do rasta popularnosti ulaganja u fondove čija je jedina zadaća replicirati rezultat indeksa koje prate. Takvi se fondovi nazivaju indeksnim fondovima, a njihova strategija ulaganja je pasivna. Indeksnim fondovima nije cilj da budu bolji od referentnih indeksa, već da ulagačima pruže povrate što sličnije onima koje bi dobili direktnim ulaganjem u dionice (ili obveznice) koje su sastavnice indeksa.

Indeksni fondovi u pravilu su izloženi velikim dijelovima tržišta kapitala, imaju niske troškove upravljanja (pasivno slijede/repliciraju indeks) i ne mijenjaju često svoj portfelj jer se ni sastav indeksa kojeg prate obično ne mijenja često.

Drugim riječima, indeksni fond ulaže u portfelj (košaricu) dionica ili obveznica (vrijednosnice ili vrijednosni papri) koje su sastavni elementi nekog burzovnog indeksa. To znači da ulažući u indeksni fond raspršimo (diverzificiramo) investiciju u istom omjeru kao da smo kupili pojedine vrijednosnice koje su sastavnice indeksa.

Investiranjem u indeksni fond raspršimo (diverzificiramo) investirana sredstva na način da „ne držimo sva jaja u jednoj košari", odnosno nismo investirali sve u jednu ili mali broj vrijednosnica.

U Hrvatskoj indeksni fond može replicirati indeks Crobex, ključni indeks Zagrebačke burze. Neke od kompanija koje imaju najveći udio u sastavu indeksa Crobex su INA, Podravka, Ledo, Adris Grupa, Valamar Riviera, Končar, Atlantic Grupa.

Indeksni fond rješenje je za ulagače koji žele ulagati u dionice, a izbjeći komplikacije trgovanja na burzi i ulaganje velikih novčanih iznosa. Kada bismo sami pokušali direktnim ulaganjem u dionice sastaviti portfelj koji bi replicirao indeks Crobex trebali bi minimalno 100.000 kuna, dok je u indeksni fond koji replicira spomenuti indeks OTP indeksni fond moguće investirati već iznos od 3.000 kuna.

Primjerice, cijena jedne dionice Leda kreće se oko 10.000 kuna, a po težini predstavlja 10% indeksa. Cijena dionice INA-e iznosi oko 2.800 kuna, dok ćete za dionicu Atlantic Grupe morati izdvojiti otprilike 800 kuna. Kupite li samo ove tri dionice, morate uložiti oko 13.600 kuna, a tek ste počeli sa slaganjem portfelja dionica iz Crobex indeksa u čijem su sastavu dionice čak 23 tvrtke koje je potrebno kupiti da biste replicirali indeks. Takvo nešto podrazumijeva uloženi trud, vrijeme i dakako troškove svih transakcija koje nikako ne smijemo zanemariti, a uz sve to potrebno je i sklopiti ugovor s brokerom.

Cilj indeksnog fonda je ostvariti rezultat jednak rezultatu indeksa kojeg replicira.

OTP indeksni fond pokrenut je u prosincu 2007. godine i ulaže u sastavnice Crobexa koje možete pronaći na linku. Minimalna prva uplata u OTP indeksni je 3000,00 kn, a svaka sljedeća 300,00 kuna, što znači da za znatno manje uloženog novca možete imati portfelj identičan indeksu Crobex, te da netko stručan upravlja portfeljem fonda. U vrijednost fonda također su uključene i dividende koje kompanije isplaćuju te se ta sredstva reinvestiraju i na taj način povećavaju vrijednost početne investicije.