Jučerašnje uvrštenje dionice Atlantic Grupe u prvu kotaciju Zagrebačke burze zorno je pokazalo dubinu korekcije koja vlada na tržištu kapitala poslijednjih tjedana. Kako se ni nova dionica na tržištu nije uspjela othrvati jakom pritisku prema negativnim zonama, burzovna premijera Atlantica nije prošla onako slavodobitno kako su se vjerojatno nadali svi stari i novi vlasnici i Uprava. Samo se u prvih pet minuta cijena Atlantica kretala u rasponu od 930 do 965 kuna, pri čemu su prve transakcije obavljene na gornjoj granici tog raspona. Promet u tim prvim minutama bio je dva milijuna kuna. Međutim, u jednom trenutku cijena je pala na 830 kuna - čak 11 posto niže od cijene plaćane u IPO-u - da bi se kasnije trend pada zaustavio i počeo povratak na više razine. Netom prije početka trgovanja Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, izjavio je kako ga višetjedno negativno kretanje Crobexa ne opterećuje previše te da ga neće osobito "pogoditi" ako Atlantic u prvim minutama ne "poleti" onako kako se to događalo dionicama u IPO-ima koji su u finiš upali prije početka prije korekcije tržišta. Tedeschi je ponovio kako "vjeruje u temeljne vrijednosti kompanije i u investitore koji su u njegovu tvrtku uložili na dugi rok" te da ga, drugim riječima, kratkoročni efekti s tržišta ne pogađaju previše. Uostalom, poznavatelji tržišta kapitala ionako kažu kako njime već dugo vremena upravljaju teško shvatljive silnice, koje su prvo podržavale razdoblje gotovo "histeričnog" rasta cijena, a sad, pak, potiču paničnu rasprodaju. Panika je i jedino racionalno objašnjenje na pitanje zašto netko tko je potrošio vrijeme, novac i živce na upis Atlantica prodaje te dionice u prvim satima trgovanja daleko ispod cijene ulaza.
Ipak, unatoč svim tim tim pojašnjenjima, teško je povjerovati da je Tedeschiju jučer bilo baš tako svejedno, pogotovo zato što je upravo završnica - uvrštenje (i cijena u prvim trenutcima trgovanja) - u pravilu najzanimljivija faza procesa javne ponude i detalj koji se najduže pamti. Dionica Atlantic grupe 14. je redovna dionica koja je uvrštena u Službeno tržište (najvišu kotaciju) ZSE. Vrijednost javne ponude iznosila je 716,2 milijuna kuna i, kako je prilikom potpisivanja ugovora o uvrštenju u ponedjeljak ujutro istaknuo direktor ZSE Roberto Motušić, vrijednost ove jedne javne ponude gotovo je premašila ukupnu vrijednost javnih ponuda dionica svih privatnih kompanija koje su joj prethodile ove godine. Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke koja je uz Zagrebačku banku bila aranžer izdanja, ponovio je neke tehničke detalje IPO-a. Ukupan iskazani interes bio je 3,5 milijardi kuna od čega su institucionalni investitori htjeli 2,2 milijarde kuna, a ostalih 1,3 milijarde upisalo je 24.860 građana. Među institucionalnima, strani investitori upisali su ukupno 470,2 milijuna kuna ili 21 posto ukupne ponude. Princip podjele fizičkim osobama bio je pro rata, pa su u prosjeku dobili 16,5 posto od upisanog iznosa. Inače, prvotno predviđeni udio od 25 posto ponude za građane je zbog velikog interesa naknadno povećan na 30 posto. U konačnici, najveće su udjele dobili otvoreni fondovi i banke, a stranim investitorima dodijeljeno je 86,5 milijuna kuna dionica.