Dva uzastopna trgovinska dana s prevladavajuće pozitivnim cjenovnim pomacima dionica na Zagrebačkoj burzi 'puno su premalo' za proglašenje povratka (postojanijem) uzlaznom trendu. U prilog tome govori i jučerašnji sastanak vodstva Hanfe s vodećim burzovnim igračima. Petnaestak predstavnika mirovinskih i investicijskih fondova te brokera tri su sata s regulatorom raspravljala o stanju na tržištu, upravljanju rizicima, ulagačkim strategijama i taktikama u uvjetima pojačane kolebljivosti i poljuljanog tržišnog sentimenta. Među ostalim, predsjednik Hanfe Ante Samodol fondovskoj je industriji poručio kako naročito u sadašnjim okolnostima od njih očekuju "odgovorno i solidarno ponašanje". Podsjetio ih je na dnevni uvid regulatora u aktivnosti ključnih igrača, kao i na prudencijalne i druge mjere za kojima može posegnuti. Koliko god to sugerira da i u Hanfi ocjenjuju da neki fondovi u proteklom razdoblju nisu baš djelovali stabilizirajuće već primjerenije špekulantima, posve je jasan i naglasak na pojačanu osjetljivost ukupnog okruženja, odnosno na činjenicu da je tržište i bez toga danas suočeno s niz utega koji utječu na ukupni sentiment. Jedan od konkretnih utega s kojima se računa relativno brzo svakako je i približavanje 'otvaranja' Fonda hrvatskih branitelja za isplate udjela, nakon što 12. travnja istekne razdoblje u kojemu nisu mogli unovčiti svoja prava na prijenos udjela u tom fondu. Registar branitelja napokon je zgotovljen (s konačnih 494.757 branitelja), a Erste Invest kao društvo za upravljanje Fondom HB počelo je s izračunima udjela koji bi za oko dva tjedna trebali biti spremni za distribuciju članovima (procjenjuje se, oko 525 tisuća). Usporedo s tim, pak, prema braniteljima se krenulo s tribinama na kojima ih se uvjerava da nije mudro istrčavati s prodajom udjela, a nadležni Vladini dužnosnici, fond menadžeri i regulator intenziviraju potragu za najboljim rješenjem kako da izbjegnu da 12. travnja ne bude golem udar na burzu. Zapravo, imperativ je da se to ne dogodi. A dok u Erste Investu i među nekim članovima UO Fonda bez ikakvih konkretnijih potankosti potvrđuju da se razmatraju razne opcije, Samodol odlučno kaže kako se neće dopustiti naplavina dionica koja bi 'ugušila' burzu. Bude li trebalo, kaže, uvijek se mogu promijeniti i pravilnici, pa i zakoni. Istek tzv. lock-up razdoblja za nešto više od pola milijuna branitelja i članova obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja s nasljednim pravom participiranja u Fondu HB već se mjesecima ističe kao nepovoljna okolnost za cijene dionica Ine i Hrvatskog Telekoma, dvije domaće blue chip dionice koje prednjače likvidnošću, a prema uobičajenim pokazateljima vrednovanja se svrstavaju i u 'relativno podcjenjenije' za domaće standarde, ali i regionalne sektorske prosjeke ključnih multiplikatora vrednovanja. Imajući u vidu veličinu tog fonda, kao i strukturu njegovih članova, posve je jasno da se pitanje priprema za dan kad će se početi s isplatama udjela moralo nametnuti mjesecima unazad. Međutim, to što Erste Invest do danas nije dirao u inicijalno stečeni 7-postotni paket dionica Ine (700.000) i HT-a (5,73 milijuna), očito treba pripisati činjenici da je Fond HB-a politički projekt i da upravljački zahvati zahtijevaju suglasnost Upravnog odbora sastavljenog dobrim dijelom od političkih, tj. predstavnika Vlade. A iz Vlade su nas već navikli na traženja rješenja 'ad hoc'. U krugovima investicijskih savjetnika, međutim, već se barata nekim mogućim rješenjima kako da istek lock-upa ne znači i cjenovno opasnu naplavinu dionica na burzi. Neki tako spominju mogućnost da se, recimo, rok za isplatu prilikom prodaje udjela protegne na tri mjeseca. Ima i ideja da Vlada s T-HT-om (DT-om) prešutno postigne dogovor o tome da se HT, koji uobičajeno ima milijarde kuna likvidnosti koju plasira u depozite, novčane fondove i trezorske zapise, malo aktivira u kupnji trezorskih zapisa. Za to, doduše, vodstvo HT-a treba osigurati i neke suglasnosti, ali to se ne smatra nerješivim. Ima i onih koji u započetim, a prema nekima i prilično poodmaklim razgovorima Vlade i Mola, vide prostora da se razgovara i o dionicama koje su dio portfelja braniteljskog fonda. Konačno, kao dežurna adresa uvijek ostaju i razgovori s mirovincima. Najmanje je vjerojatno da se sam datum lock-upa odgodi jer bi to bilo politički preopasno. U Fondu HB-a, mimo dionica, danas ima oko 300 milijuna kuna u depozitima i obveznicama. Čak i uz pretpostavku da će udruge uvjeriti velik broj branitelja da ne žure s prodajom - zbog trenutne cijene i perspektive dionica Ine i HT-a, zbog dividendi (od kojih se u fond dosad slilo oko 400 mil. kn) te očekivanih novih 7-postotnih paketa u budućim privatizacijama - pitanje dionica svakako je nužno riješiti bez spontanog i naglog sučeljavanja s burzom.
Grube procjene vrijednosti udjela u braniteljskom fondu
Broj branitelja u Registru - 494.757
Ukupno udjelničara u Fondu* - oko 525.000
Procjena prosječnog broja udjela po članu - 10-11
Procjena ukupnog broja udjela u Fondu - oko 5,5 milijuna
Imovina Fonda na kraju 2007. - 4,30 milijardi kuna (Ina + HT + depoziti i obveznice) (1,96 + 2,03 + 0,30 mlrd.)
Procjena današnje imovine Fonda** - oko 3,64 milijardi kn (u tome Ina + HT = 3,33 mlrd. kn)
Približna vrijednost 1 udjela** - oko 660 kuna
Vrijednost prosječnog 'paketa' (>10 udjela)** - oko 7000 kn
Vrijednost maksimalnog paketa (52 udjela)** - oko 34.000 kn

* uključujući članove obitelji (nasljednike) poginulih, nestalih i umrlih branitelja
** uz pretpostavljene parametre broja članova i udjela, a prema zaključnim cijenama Ine i T-HT-a od 20. veljače 2008. Osim skorašnjeg preciziranja spomenutih parametara, prilikom prodaje udjela (počevši od 12.4.) na konačni će iznos ponajprije utjecati cijena po kojoj će se tržiti dionice Ine i HT-a, koje čine oko 92 posto imovine Fonda HB

Dionički portfelj braniteljskog fonda (92% uk. imovine)
700.000 dionica Ine
5,732.197 dionica HT-a