Bliži se kraj godine, kad obično vršimo razne rekapitulacije, analiziramo uspjehe i neuspjehe te pravimo planove za godinu koja je pred nama. Fondovska industrija i tržište kapitala sasvim sigurno imaju razloga za zadovoljstvo. Imovina fondova je u jedanaest mjeseci porasla na gotovo 25 milijardi kuna, što je iznos od oko 5500 kuna po stanovniku, dok je u jednom trenutku prešla razinu od čak 29 milijardi kuna, a to je svakako impozantna brojka. Ako analiziramo porast imovine fondova na način da isključimo novčane fondove, jer u njih ulažu mahom pravne osobe, te su stoga manje interesantni široj publici, dolazimo do podatka od nešto više od 21 milijardu kuna imovine ili oko 4700 kuna po stanovniku, a to je gotovo udvostručenje u odnosu na kraj 2006. godine.
Visoki prinosi
Ako pak promatramo ostvarene prinose, možemo konstatirati da je prva polovica godine bila daleko bolja nego ostatak godine. Od samog početka došlo je do vrlo naglog rasta tržišta te su fondovi uglavnom u vrlo kratkom periodu ostvarili vrlo visoke prinose, što je dobrim dijelom anulirano korekcijom iz drugog dijela godine. Osim našeg tržišta, korekcijom su bila pogođena i regionalna tržišta koja u većoj ili manjoj mjeri utječu na poslovanje naših fondova, a uzroci koje analitičari pripisuju tim korekcijama su brojni: politička kriza prouzročena najavljenim proglašenjem neovisnosti Kosova, što se odnosi prvenstveno na Beogradsku burzu, vrlo visoki rast od početka godine koji je rezultirao ubiranjem profita, najava uvođenja poreza na kapitalnu dobit te u manjoj mjeri kriza na tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova u SAD-u. Takvo kretanje tržišta najviše je pogodilo "najsvježije" ulagače kojih je dosta počelo ulagati u prilično nezgodnom trenutku te će ovu godinu promatrati kao vrlo lošu.
Eldorado u Aziji
S druge strane, ulagači s duljim stažem imali su znatno komotniju poziciju jer su im nervozu znatno umanjivali prije ostvareni prinosi, što dokazuje i podatak da je više od dvadeset fondova (mješovitih i dioničkih) ostvarilo od početka godine prinos veći od dvadeset posto, a to je svakako vrlo atraktivan rezultat. Osim snažnog porasta imovine i odličnih prinosa fondova, došlo je i do porasta broja novih fondova, pogotovo u grupi dioničkih fondova čiji je broj udvostručen, s radom je, naime, počelo petnaest novih fondova, od toga jedan specijaliziran samo za određene sektore, odnosno industrijske grane Ukupno s novoosnovanim, sada je aktivnih 30 dioničkih fondova, a uz njih pokrenut je još jedan novi mješovit fond C-Premium (prije Ceba Balanced) te jedan novčani fond, VB Cash. Uz novootvorene fondove, u prošloj godini prvi put u Hrvatskoj spojeni su fondovi, kad je PBZ Kunski novčani fond pripojen PBZ Novčanom fondu. Kod novoosnovanih fondova, kao i kod nekih starijih koji su mijenjali prospekte i statute, primjetna je tendencija širenja ciljanih tržišta ulaganja, pa se tako osim uobičajenih tržišta jugoistočne Europe, što čine prvenstveno Hrvatska i zemlje bivše Jugoslavije, javljaju i ostala tržišta u razvoju, kao što su Rusija, Latinska Amerika, Ukrajina, a pomalo se fondovi okreću i investiranju u Rumunjsku, Bugarsku i ostale okolne zemlje. Tržište su također obogatili i novoosnovani fondovi koji su na neki način specijalizirani pa tako imamo fond specijaliziran za tržište Rusije, za azijsko tržište, te već spomenuti fond koji ulaže u energetski sektor te fond koji ulaže u derivate na financijskom tržištu. Od fondova koji su s radom počeli tokom godine najveći prinos je ostvario Prospectus JIE (47,04 posto), koji je i najstariji među novoosnovanim fondovima. Najlošije su poradi situacije na tržištu prošli fondovi koji su s radom počeli u drugom polugodištu. Takvih je devet dioničkih i jedan novčani fond. Prinose koje su ostvarili kreću se od -11,03 do 9,42 posto. Najbolji je KD Nova Europa (9,42 posto), a slijedi PBZ I-Stock sa 6,01 posto. Dok je najveći pad zabilježio Platinum JIE. No fondovi koji su ostvarili najveći pad aktivni su tek nekoliko mjeseci, i to upravo u "najturbulentnijem" burzovnom razdoblju tako da njihovi rezultati ne mogu biti mjerodavni za kvalitetnu procjenu njihovog poslovanja.
U obzir su uzeti rezultati fondova na dan 21. 12. 2007.
Što možemo očekivati u 2008.?
Očekivati je daljnji rast imovine fondova iako vjerojatno nešto nižim tempom nego što je to bilo do sada. Hrvatsko tržište kapitala polako prelazi u zreliju fazu što znai manje oscilacije i u pozitivnom i u negativnom smjeru, dok e investicijski fondovi sve više tražiti prilike na ostalim tržištima. Pozitivan impuls našem tržištu može dati nova regulativa kojom se omoguuje ulaganje mirovinskih fondova u odreene dionice izvan Službenog tržišta, dok je možda najvea prijetnja eventualni negativan rasplet politike situacije u regiji. Takoer se poinje primjenjivati nova zakonska regulativa kojom se osigurava otvorenije poslovanje fondova, a samim time se postiže vea sigurnost za ulagae jer e biti informiraniji o poslovanju fondova.

Iztok Likar, www.hrportfolio.hr