Europska komisija zatražila je od Hrvatske dodatno smanjenje proračunskog deficita za 1,3 milijarde kuna jer se strukturni deficit u ovoj godini mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a. Gdje će Vlada naći još 1,3 milijarde kuna za rezanje, nije posve jasno, no u oporbi upozoravaju da to nikako ne smije biti kroz nove poreze koji bi bili teški socijalni udar na građane.

Odbijenica iz Bruxellesa nije iznenadila bivšeg HDZ-ovog ministra financija Ivana Šukera. 'Ključno je da Vlada nije poslala dovoljno snažnu i jasnu poruku da je ovaj rebalans proračuna rezultat određenih zakonskih promjena i određenih reformskih zakona. Dakle, ovo je sve jednokratno i Bruxelles je tu prepoznao daleko veću opasnost za 2015. nego što je za 2014. i oni su poslali jednu logičnu poruku - izvolite skresati još 1,3 milijardu pa možemo razgovarati', kazao je Šuker novinarima u Saboru.

Upitan gdje bi rezao, Šuker je novinarima kazao da se smanjenja mogu postići samo reformama. 'Ja samo kažem što je jedino prihvatljivo onima koji nas kontroliraju. To nije ništa novoga. Oni ne razmišljaju na takav način. Njih jednokratne mjere ne zanimaju, a svako rezanje je u principu kad pogledate jednokratna mjera. Svaka reforma u budućnosti donosi smanjenje rashodovne strane i donosi povećanje prihodovne strane', kazao je Šuker.

Novinari su mu ponovili pitanje kako bi on smanjio deficit za 1,3 milijarde do 30. travnja kada Vlada mora javnosti i Bruxellesu predstaviti nove mjere štednje.

'Ja neću odstupiti od onoga što sam govorio 2009. Naprosto određene promjene i reformski zahvati za one koji troše najviše proračuna. Ili će se nešto skresati ili ćemo jednostavno reći - to nas toliko i toliko košta i moramo prijeći na prihodovnu stranu. Posljedica kriznog poreza nije bila zbog toga što je netko htio uvesti dodatni porez. Mi smo tada jasno rekli - nismo u stanju učiniti određene zahvate na rashodovnoj strani i zato činimo i na rashodovnoj i na prihodovnoj strani. I rezultat toga je bio da smo uspješno izdali obveznice. Oni koji nas promatraju, investitori, gledaju kvalitetu mjera. Ova vlada je mjere na prihodovnoj strani potrošila nerazumnim poreznim zakonima na početku svog mandata', kazao je Šuker.

Novinari su Šukera podsjetili da Vlada 'u pričuvi' ima uvođenje još tri poreza, što je planirala za 2015. i 2016. Bivši ministar financija smatra da uvođenje, primjerice, poreza na nekretnine u ovom trenutku ne bi bio dobar potez.

'Porez na nekretnine bi bio najveći socijalni udar u RH. Vi bi porezom na nekretnine trebali uzeti sedam-osam milijardi hrvatskim građanima, a oni to u ovom trenutku nemaju. Izazvat će daleko veći socijalni udar nego što će biti efekt u proračunu', kazao je Šuker.

Da su jedini odgovor za smanjivanje deficita bile reforme, smatra i bivša premijerka Jadranka Kosor. 'Vlada je kardinalno pogriješila na početku mandata kad nije donijela drastične odluke i reforme. Ovo o čemu se danas govori nisu reforme. Reforme bi bile da se u sustavu državne uprave donijela odluka o smanjivanju ili nastavljanju onog modela 'dva za jedan' iz vremena moje vlade, dva odu, a jedan se zaposli. Lokalnu upravu i samoupravu nismo ni dotaknuli. Očekivala sam da će nova vlada s punim mandatom i potporom javnosti krenuti u bolno smanjivanje gradova, općina i županija', kazala je Kosor.

Novinari su Kosor upitali što Vlada sada može učiniti, s obzirom da je rok za mjere štednje do 30. travnja. 'Mislim da je novu zadaću iz Bruxellesa nemoguće ispuniti bez smanjivanja nekih prava. Ne mislim samo na plaće, sve ono što se financira iz proračuna. Bez toga bojim se da neće ići. To će, naravno, biti opet ili to bi bio opet novi udar na građane i na gospodarstvenike. Tu se najbolje vidi kad se propuste prave prilike da se onda to apsolutno ne može nadoknaditi. To je problem. Žao mi je, ali bojim se da će Vlada teško pronaći mogućnost, jer znam da to smanjivanje u ministarstvima ide gotovo do gole kosti, dakle zaustavljene su i te neke minimalne investicije koje su postojale i sad smo došli do prava. Dakle sve ono što su prava: plaće, mirovine, socijala, to vam je više od 80 posto proračuna', rekla je Kosor.

Potez Europske komisije nije iznenadio Branka Vukšića iz Hrvatskih laburista, no on upozorava da se nitko nije izvukao iz krize ovako rigornoznim mjerama štednje kakve predlaže Bruxelles. 'To je jedna recesijska mjera, to nije proturecesijska mjera i time će još padati BDP, time će padati još neke tvornice, još će biti više otkaza i nezaposlenih i još ćemo biti više zaduženi. To vodi jednom grčkom scenariju. Morate znati da Grčka je daleko više dužna nego što je bila prije i da je EU krivim mjerama ušla u Grčku i zato se nadam da će i u Grčkoj kao i ovdje pobijediti druga opcija koja će se znati suprotstaviti Bruxellesu. Zoran Milanović je poslušnik Bruxellesa i on jedino što zna je kresati', kazao je Vukšić.

Upitan gdje Vlada može pronaći novac, Vukšić je kazao: 'Nije problem uložiti u stvaranje pretpostavki za gospodarstvo. Imate 200-tinjak vijeća, agencija koje sigurno milijardu kuna troše, 500 milijuna vam je tu ušteda, samo oni nemaju hrabrosti jer su njihovi aparatčiki u tim agencijama. Imate stotine stavki gdje bi se moglo skresati, ali oni se ne usude. Mogla bi se skresati javna uprava, lokalna samouprava. Ima se gdje kresati u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se baca novac.'