LUXEMBOURG - Uvećane zalihe i ulaganja poduprli su u trećem tromjesečju rast gospodarstva eurozone i Europske unije, dok je potrošnja kućanstava bila uglavnom neutralna za rast a vanjska trgovina bila je kočnica, pokazale su danas druge procjene europskog statističkog ureda.
U razdoblju od srpnja do rujna gospodarstvo eurozone poraslo je 0,1 posto a EU 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuju podaci Eurostata.

U drugom tromjesečju aktivnosti su u eurozoni porasle za 0,3 posto, a u Europskoj uniji za 0,4 posto.

I u eurozoni i u EU najveći doprinos rastu dale su zalihe. Slijede ulaganja dok je osobna potrošnja dala pozitivnan doprinos u EU dok je u eurozoni bila neutralna za rast. Vanjska trgovina bila je negativan faktor i u EU i u eurozoni, pokazuje izvješće Eurostata.

Na godišnjoj razini gospodarstvo EU-a poraslo u trećem tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na isto tromjesečje 2012., dok su aktivnosti u eurozoni smanjene za 0,4 posto. U drugom tromjesečju i eurozona i EU zabilježile su pad aktivnosti, od 0,6 i 0,1 posto.

Među zemljama članicama čijim podacima europski statistički ured raspolaže, najveću je stopu rasta na tromjesečnoj razini zabilježila Rumunjska, od 1,6 posto. Slijede Latvija s rastom od 1,2 posto, te Mađarska i Velika Britanija, obje s 0,8-postotnim rastom.

Najveću negativnu stopu rasta na tromjesečnoj razini bilježio je Cipar, od 0,8 posto. Slijedi Češka s padom aktivnosti od 0,5 posto, te Francuska i Italija, gdje su se aktivnosti smanjile 0,1 posto.

Procjena tromjesečne stope rasta hrvatskog BDP-a u razdoblju od srpnja do rujna nije bila dostupna dok su se na godišnjoj razini aktivnosti prema podacima koji nisu prilagođeni za sezonske faktore smanjile za 0,6 posto, izračunali su u Eurostatu.