Skupina hrabrih građana usprotivila se kamatarima koji bi im se upisali na nekretnine pa ih prodavali i prije nego su dužnici došli u priliku vratiti im novac i kamate.

Dvadeset pokradenih Zagrepčana krenulo je u osvetu. Kriminalce koji su ih ucjenjivali i prevarili tajno su snimali godinu dana. 600 snimki predali su USKOK-u! Sve to izvela je u otprilike godinu dana grupa od 11 građana koje povezuje samo jedna činjenica. Svi oni žrtve su perfidnih otimača nekretnina koji zemljom operiraju godinama. Žrtava je i više, zasad se sumnja na gotovo 60 različitih slučajeva, a navodno je prijava po čitavoj zemlji i nekoliko stotina. U lanac prijevare uvučeni su na različite načine - neki preko kreditnih ureda, neki preko izravnih hipotekarnih kredita, a neki ucjenama, piše Jutarnji list.

Svoja saznanja u sklopu kaznenih prijava podnijeli su PN USKOK-u u kolovozu ove godine, a kako istraga traje (radi se na objedinjavanju slučajeva), njihov identitet kao ni detalji istrage o svim osumnjičenima još nisu za javnost.

- Ne želimo ometati istragu, ali nadamo se da će nam se sada, kad je čitava stvar procurila u medije, javiti i druge žrtve koje još nismo uspjeli sami locirati. Želimo im poručiti da nisu sami, da nisu napravili ništa krivo i da se ne trebaju bojati. Zajedno smo jači - kažu nam. Već nakon prvog teskta u Jutarnjem u srijedu , redakciji su se javile nove žrtve.

Njihov istraživački pothvat ovaj slučaj čini jedinstvenim. Iako preplašeni i pritisnuti ovrhama, odlučili su uzvratiti udarac.

Sve je počelo kada je prva žrtva shvatila da je prevarena. Ostala je bez nekretnine nakon što je sklopila ugovor o hipotekarnom kreditu sa čovjekom koji joj se predstavio kao biznismen Miro Č. Ugovor je žrtva potpisala u jednom zagrebačkom javnobilježničkom uredu u prisutnosti odvjetnika Z.R. (bilježnik je izašao van iz prostorije). Miro Č., inače vlasnik mjenjačnice u Zagrebu predstavio joj se kao čovjek koji voli pomagati ljudima. Njenu je nekretninu preprodao trećoj osobi bez da ju je obavijestio. Tada je ona preko interenta našla još jednu žrtvu koja je poslovala sa Miro Č., a kasnije se ispostavilo da se on pojavljuje u većini priča prevarenih građana. Iako joj je posudio 20.000 eura, na njezin je stan upisao 40.000 eura duga. Pritom joj je objasnio kako se to mora izvesti na takav način da ugovor ne bi bio sumnjiv.

Tada se dogodio se preokret. Dvije su se žrtve odlučile povezati sa ostalima.

U međuvremenu, mnogi od prevarenih građana su riskirali. Jedna je umirovljenica iz Dubrovnika redovito iz dana u dan, i tako ukupno 101 dan, fotografirala automobile koji su joj dežurali ispred kuće. Napravila je popis registarskih oznaka, pisala gradonačelniku, ministrima, Vladi i predsjedniku Josipoviću. Organizirali su lažni sastanak. Taj je čovjek otišao na sastanak s njima, da se tobože dogovore o otplati duga, a dok ga nije bilo, u kuću su mu provalili i više ga u nju nisu puštali. Vlasnik se vratio sa sastanka i odmah, naravno, pozvao policiju. Policija je izašla na teren, a onda bi muškarci u kući pokazivali ugovore u kojima, pojednostavljeno, piše da su oni vlasnici nekretnine.

Policija bi napravila zapisnik i otišla, a stvarni vlasnik bio bi upućen da stvari rješava sudskim putem.

- Ljudi su se snalazili svakako. Neki su bili primorani živjeti kod rodbine ili prijatelja. Nekima bi banda ponudila da privremeno žive u stanovima koje su oteli drugim ljudima. Objašnjavali bi im da je to privremeno jer nisu platili dug, i tako su kod njih stvarali osjećaj krivnje. Ljudi su mislili da su krivi jer nemaju novca da plate nešto što su potpisali, a za što su ih uvjeravali da je po zakonu - govore nam žrtve.

Istina je potpuno drukčija, kažu, jer neki su ugovori falsificirani, neki su nezakonito potpisani, a javni bilježnici i odvjetnici u lancu nisu napravili ništa da im pomognu ili da ih upozore da potpisuju štetne ugovore. Žrtve upozoravaju da su se osobno uvjerile kako u gruntovnici netragom nestaju ključni ugovori, što ih navodi na sumnju da banda otimača ima vezu i u zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova.