Vlade širom Europe troše ogromne iznose kako bi obuzdale koronarecesiju ali javni dug neće biti neodrživ iako je u pojedinim članicama eurozone ekstremno velik, ustvrdio je glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB).

Proračunski deficit europskih zemalja popeo se ove godine na rekordno visoke razine, odražavajući nastojanja vlada da sačuvaju gospodarstava zakočena mjerama suzbijanja pandemije koronavirusa.

Javni dug prekoračit će u takvim uvjetima vrijednost BDP-a a procjenjuje se da će nastaviti blago rasti i u 2021. i u 2022. godini.

"Javni dug će rasti, da, ali u kontekstu vrlo niskih kamatnih stopa i makroekonomskog okruženja trebali bismo zaključiti da je taj rast održiv", izjavio je za portugalski radio glavni ekonomist ECB-a Philip Lane.

"Nema razloga za uvjerenje da taj proces ima neku vlastitu dinamiku zbog koje ćemo svjedočiti reprizi situacije od prije 10 godina", dodao je Lane, aludirajući na dužničku krizu u eurozoni.

"Trošak kamata na taj (novi) dug bit će u predstojećim godinama prilično ograničen", dodao je čelnik ECB-a.

Središnja monetarna institucija eurozone drži troškove zaduživanja na rekordno niskoj razini ali poručuje vladama da je zadaća očuvanja gospodarstva do distribucije cjepiva i ukidanja ograničenja na njima a ne na središnjoj banci.

Da sve ne ide baš glatko pokazuje jučerašnja mađarska i poljska blokada europskog programa za oporavak gospodarstva, vrijednog 750 milijardi eura, koja bi mogla odgoditi isplatu povoljnih kredita i bespovratne pomoći, podsjeća Reuters.