"U mandatu ove Vlade, dakle u proteklih godinu dana, došlo je do porasta ugovaranja za 232 posto u odnosu na trogodišnje razdoblje od 2014. do listopada 2016.", kazala je Žalac na konferenciji za novinare u Banskim dvorima nakon sastanka o apsorpciji sredstava iz EU fondova.

Do kraja 2016. godine, navela je, na razini svih fondova bilo je objavljeno natječaja u iznosu od 2,8 milijarde eura, odnosno 26 posto od ukupno 10,7 milijardi eura koliko je Hrvatskoj dodijeljeno u financijskoj perspektivi 2014.-2020.

"U ovoj godini značajno je porastao i broj objavljenih natječaja, na 5 milijardi eura, odnosno 47 posto od ukupne alokacije za cijelo sedmogodišnje razdoblje. To govori koliko smo ubrzali procedure kako smo pristupili ovoj tematici", ustvrdila je.

Porast iznosa objavljenih natječaja od kraja prošle do 31. listopada ove godine iznosi 79 posto, a najveći porast zabilježen je u najvećem programu - Konkurentnost i kohezija i iznosi 110 posto, dodaje.

U deset mjeseci ove godine objavljeno je 118 natječaja putem kojih je korisnicima stavljeno na raspolaganje 22 posto od ukupne alokacije, odnosno 2,3 milijarde eura. U tom razdoblju ugovoreno je 3,27 milijardi eura, odnosno 31 posto dodijeljenih sredstva, a isplaćeno 777,1 milijun eura, odnosno 7,3 posto dodijeljenih sredstava, navela je.

Kazala je kako nije zadovoljna s tim iznosom isplaćenih sredstava, pritom pojasnivši da se s objavom natječaja počelo 2016. godine, čime se u samom startu provedbe financijske perspektive zapravo kasnilo dvije i pol do tri godine.

"Sigurno će taj postotak u narednim mjesecima i godinama rasti, a naravno da ne možemo isplatiti sredstva korisnicima prije no što smo projekte ugovorili", dodala je Žalac.

Na pitanje novinara o Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo, koji je po ugovorenim sredstvima najslabiji, Žalac je kazala kako vjeruje da će ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić sa svojim timom i Agencijom za plaćanja u poljoprivredi podignuti taj postotak u značajnoj mjeri.

Što se tiče "N plus 3" pravila, po kojem zemlja članica ima tri dodatne godine za povlačenje sredstava nakon one u kojoj je projekt odobren, Žalac je kazala da po pitanju sredstava koja su Hrvatskoj dodijeljena za 2014. godinu ne postoje nikakve bojazni, te da će se Europskoj komisiji u vidu izjave o izdacima poslati čak i više od planiranog.

Kao jedan od ključnih problema navela je programiranje na kojem, kaže, ova Vlada nije niti sudjelovala.

Napominje kako se ranije nije oslukšivalo teren, a ističe da bi se izmjenom operativnog programa u slijedećoj godini to sve pokušalo otkloniti, koliko je to moguće u ovoj financijskoj perspektivi.

Kazala je da zbog poprilično loših rezultata prošle godine nije postojala prilika ni za započinjanje pregovora s Europskom komisijom o izmjeni bilo kojeg operativnog programa.

Žalac kao problem navodi i planiranje velikih strateških projekata, jer tu pripreme traju dugo, a kako napominje, upravo na međuresornoj razini se na tome intenzivno radi.

Osvrnula se i na rebalans proračuna, odnosno na oko 1,9 milijardi kuna manje predviđenih prihoda od europskih fondova, kazavši da to nisu izgubljena sredstva za hrvatski proračun, već da se prelijevaju u sljedeću godinu.

"Projekti na neki način kasne u određenim kvartalima upravo zbog pripreme projektne dokumentacije, ali mi jednostavno želimo otkloniti sve moguće probleme koji bi kasnije projekti, posebice veliki, imali u provedbi", rekla je Žalac.

Najviše ulaganja u gospodarstvo, istraživanje i razvoj

Žalac je naglasila da je započela izrada Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, kako bi se nova financijska perspektiva programirala upravo na temelju potreba terena.

Kada je riječ o tome gdje će se ulagati ta sredstva, ističe da su to prije svega dva sektora - gospodarstvo i istraživanje i razvoj, dok će se posebno koncentrirati i na projekt Slavonija.

Kako je najavila, na sutrašnjoj sjednici Vlade u Osijeku na dnevnom redu je konačni prijedlog zakona o strateškom planiranju i upravljanju razvojem. Napominje da je to po prvi puta da će postojati zakon koji će urediti donošenje Nacionalne razvojne strategije i svih pripadajućih strateških dokumenata.

Najavila je i izmjene Zakona o regionalnom razvoju, a sutra će biti objavljeni i rezultati novog indeksa razvijenosti, koji je bio podloga za izmjene toga zakona.

U pogledu nedavnog poništenja natječaja za nabavu softvera za njeno ministarstvo, a na novinarsko pitanje o reakciji premijera Plenkovića, koji je kazao da će zatražiti od Ministarstva analizu tržišta na temelju koje je donesena prva odluka o javnoj nabavi, odgovorila je da je reakcija bila sasvim dobra, a da je premijer sa svime upoznat.

"Mi smo na natječaju izgubili ono što smo htjeli pregovaračkim postupkom po zakonu o javnoj nabavi stvoriti, a to je baza razvojnih projekata. Sada analiziramo sve što ćemo raditi u narednom razdoblju, kada donesemo zakon o strateškom planiranju i kada ga usvoji Hrvatski sabor ponovno ćemo pokrenuti postupak javne nabave upravo za nabavu softvera koji nam je nužno potreban kako bismo dobro programirali slijedeću financijsku perspektivu", rekla je.

Kao važnu mjeru u Nacionalnom programu reformi Žalac je istaknula sustav e-fondova, koji će Ministarstvo predstaviti slijedeći tjedan, a kako pojašnjava, riječ je o softveru kojim se elektronski prijavljuju projekti. Osim izbjegavanja korištenja papira, sustav bi trebao omogućiti nadzor nad revizijskim tragom novca, korisnicima u konačnici olakšati prijavu, a upravljačkim tijelima praćenje projekata.

Kada je u pitanju izmjena statističkih, odnosno NUTS-2 regija, Žalac je kazala da je pokrenuta izrada analitičkih podloga za izmjenu tih regija. Kako pritom ističe, za to treba vezati i kartu regionalnih potpora, jer poduzetnici zbog loše podjele na jadransku i kontinetnalnu Hrvatsku ostvaruju samo 35 do 45 posto potpore iz EU fondova i drugih izvora.

"To je nešto što želimo promijeniti i nešto na čemu ćemo zajednički s Komisijom raditi tako da u 2020. imamo drukčiju podjelu, koja će biti puno pravednija i povoljnija za korisnike europskih fondova" ustvrdila je Žalac.