Odluka Sabora o zamrzavanju tečaja švicarskog franka očekivana je jer se nešto moralo učiniti, rekao je u petak navečer guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić gostujući u emisiji HTV-a Javna stvar.

Izrazio je zadovoljstvo susretom s predstavnicima udruge Franak, kojima je odgovorio na upit oko tzv. devizne pozicije banaka u švicarskim francima. "Dali smo im podatke koji pokazuju obvezu banaka u švicarskim francima, gdje su se financirale i njihova potraživanja u francima, koja su prvenstveno krediti dani u švicarskim francima. Ti podaci pokazuju da su banke imale zatvorenu poziciju u toj valuti, da su jednako dugovale u švicarskim francima koliko su i imale potraživanja, također dakle u švicarskim francima", kazao je guverner Vujčić. Dodao je kako je zadnjeg dana 2014. godine to bilo 24 milijarde kuna.

"Regulativa HNB-a zahtijevala je da banke imaju zatvorenu deviznu poziciju u valutama, drugim riječima i u švicarskim francima, da onoliko koliko duguju toliko i potražuju, i obrnuto. Ta se regulativa od 2003. do danas poštovala".

Na pitanje tko snosi rizik tečajne razlike, Vujčić je rekao da je rizik na onome tko uzima kredit. U ovom slučaju, kada dođe do aprecijacije švicarskog franka gubi onaj tko je uzeo kredit a nije osiguran od tog rizika. Banka se osigurala od tog rizika time što je svoje potraživanje indeksirala na švicarski franak a isto tako duguje u švicarskom franku. "Banke su zadužile franke, dale kune, ali su indeksirale dug u francima", rekao je.

Na pitanje je li dovoljno učinio kako bi se upozorilo na opasnost od uzimanja kredita u francima, Vujčić je rekao da je on zadnji čovjek kojeg to treba pitati. Ja sam 2005. godine jedini jasno i glasno upozoravao da zaduživanje u francima nosi rizik kojeg uzimatelji nisu bili svjesni, rekao je Vujčić i dodao da ga u tome nitko nije podržao.

Za današnje izglasavanje Sabora da se tečaj franka sljedećih godinu dana zamrzne na 6,39 kuna, rekao je da je to bila jedna od opcija za rješavanje problema.

"Karakteristika te opcije je da je ona privremena, a da kompletne troškove razlike tečaja od onoga po kojem je tečaj fiksiran prebacuje na teret banaka. Ovisno od toga gdje će se kretati tečaj u idućih godinu dana, takvi će bit financijski rezultati na prihode banaka. Svi koji imaju dug u švicarskim francima imaju godinu dana slobodnog razdoblja kada se ne moraju bojati da će im anuitetna rata i dalje rasti. Isto tako, smanjuje se i povećanje loših kredita do kojih bi sigurno došlo u toj valuti", izjavio je guverner Boris Vujčić dodavši kako je u stalnom kontaktu s Vladom zbog rješavanja tog gorućeg pitanja.

Objasnio je i druge mogućnosti rješavanja problema, o kojima je HNB izvijestio javnost priopćenjem objavljenim u srijedu. Rekao je kako je druga moguća mjera smanjenje kamata na 0,7 posto, anuitetna rata bi ostala ista. Prema njegovim proračunima to bi značilo gubitak banaka na kamatnim prihodima od oko pola milijarde kuna godišnje, dok će im današnje zamrzavanje tečaja donijeti oko 400 milijuna kuna gubitka godišnje.

Jedna od predloženih mjera je odgođeno potraživanje, gdje zajmoprimci na neki rok, od recimo pet godina, plaćaju anuitete u vrijednosti od prije aprecijacije, dok se razlike između tržišnog tečaja i tečaja po kojem je fiksirano prebacuju u tzv. balon, a na kraju tog razdoblja bi se podvukao račun.

Konverzija eura i švicaraca u kune značila bi urušavanje 73 posto deviznih rezervi države, odnosno 7,8 milijardi eura, dok bi samo konverzija švicarskog franka u kune stajala 3,2 milijarde eura. I jedna i druga opcija su preskupe za dražvu, rekao je.

Peta mjera - nazvana regulatorno porezni paket - obuhvaća ponovno ocjenjivanje kreditne sposobnosti najugroženijih građana opterećenih kreditima u švicarcima, eventualno vraćanje ključeva stanova bankama, neki grace period gdje bi im banke te stanove iznajmljivale, a nakon tog razdoblja ponovno procjenjivale mogu li vraćati kredit. Imali bi pravo prvokupa, pa bi slijedila ponuda otkupa, ili da stan i dalje unajmljivali od banke.

Boris Vujčić se na kraju osvrnuo na jučerašnje mjere Europske centralne banke koja će u idućih godinu i pol u europsko gospodarstvo upumpati 1100 milijardi eura.

"Za Hrvatsku to nažalost znači, vidimo već, aprecijaciju švicarskog franka. S druge strane, za europska tržišta, tako i za nas, to znači veću eursku likvidnost, jeftinije zaduživanje. Isto tako, za tečaj eura aprecijaciju dok za kunu to neće značiti ništa".