Vujčić koristi od uvođenja eura vidi u uklanjanju valutnog rizika u gospodarstvu, smanjenju troška zaduživanja domaćih sektora, smanjenju rizika izbijanja valutne i bankovne krize te nižim transakcijskim troškovima.

Uvođenje zajedničke valute u Hrvatsku, smatra, bit će poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima, sudjelovat će se u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava te omogućiti pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja.

"Hrvatska je visoko euroizirana zemlja. U takvom okviru stupnjevi slobode vođenja monetarne politike bitno su suženi. Ne možete izgubiti ono što nemate, kako to pjeva Bob Dylan. Pokušali smo dati pregled osnovnih koristi i troškova. Što se koristi uvođenja eura tiče, to je ukidanje valutnog rizika, što je vrlo važno jer smo visoko euroizirana zemlja. Taj učinak je trajan. Nakon toga je tu smanjenje kamatnih stopa i uklanjanje rizika valutne i bankovne krize", rekao je Vujčić na okruglom stopu u sklopu konferencije u organizaciji hrvatske Vlade i HNB-a o strategiji uvođenja eura u Hrvatsku.

Upravo uklanjanje valutnog rizika Vujčić vidi kao glavnu korist za hrvatsko gospodarstvo jer je tom riziku hrvatsko gospodarstvo izrazito izloženo.

"Ukupan bruto devizni dug svih domaćih sektora, uključujući i onaj s valutnom klauzulom, premašuje 500 milijardi kuna, što iznosi približno jednu i pol godišnju vrijednost hrvatskog BDP-a", rekao je Vujčić, dodavši kako su valutnom i tečajnom riziku izloženi svi ekonomski subjekti s neusklađenom valutnom strukturom imovine i obveza.

Nadalje, prednost je i u tome što će se zbog smanjenja troška zaduženja domaćeg sektora kamatne stope približiti razinama onih u jezgri europodručja, što će, kaže Vujčić, povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Isto tako, uvođenjem eura nestaju transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, dok korištenje zajedničke valute može pridonijeti jačanju međunarodne razmjene i ulaganja jačanjem konkurentnosti i smanjivanjem ranjivosti domaćeg gospodarstva.

"Nakon što Hrvatska uvede euro, HNB će steći pravo na sudjelovanje u godišnjoj raspodjeli monetarnog prihoda na razini eurosustava, što bi se trebalo pozitivno odraziti na višak prihoda nad rashodima HNB koji se uplaćuje u državni proračun", naveo je Vujčić.

Rekao je i kako članstvom u monetarnoj uniji zemlja dobiva i pristup Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) koji služi za pružanje pomoći državama koje se susreću s financijskim poteškoćama. Ukupni kreditni kapacitet ESM iznosi 500 milijardi eura.

Vezano uz troškove uvođenja eura, Vujčić je naveo gubitak samostalne monetarne i tečajne politike, ocijenivši da to ipak neće biti znatan trošak, jer je i sada prostor za aktivno korištenje monetarne i tečajne politike uvelike ograničen.

Pretjeranim je nazvao opći strah da će prelaženjem na euro u Hrvatskoj bitno porasti cijene. Po njegovim riječima, učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu je vrlo blag.

"Provedene analize upućuju na to da su učinci uvođenja eura na agregatnu inflaciju relativno mali, prosječno 0,23 boda u novim državama članicama. Ipak rezultati istraživanja za druge države pokazuju da je rast cijena u drugim državama koje su provele konverziju zabilježen u uslužnom sektoru te kod manjeg broja proizvoda koji se često kupuju", kaže Vujčić.

Isto tako, u trošak uvođenja eura uvrstio je i jednokratni trošak konverzije, jednokratne troškove pristupanja HNB-a Eurosustavu ali i rizik prekomjernog priljeva kapitala i akumulacije makroekonomskih neravnoteža.

"Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura, dosegnuli smo relativno visok stupanj realne konvergencije, već više od dva desetljeća održavamo nisku inflaciju i stabilan tečaj, a u posljednje vrijeme zamjetno je poboljšan proračunski saldo te je smanjen javni dug", zaključio je Vujčić dodavši da će u Hrvatskoj koristi od prelaska na euro biti veće nego što je to bio slučaj u drugim državama članicama.

Dalić: Razdoblje nakon ulaska u ERM obilježit će pripreme za što brže uvođenje eura

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić istaknula je da će fiskalna politika i strukturne reforme imat ključnu ulogu u održavanju makroekonomske stabilnosti u nadolazećem razdoblju.

Posebno je ukazala na važnost strukturnih reformi, koje se moraju provesti bez obzira na uvođenje eura. Reforme podrazumijevaju efektivno porezno i administrativno rasterećenje gospodarstva, reformu pravosuđa, povećanje učinkovitosti javnog sektora i reformu obrazovnog sustava. Dalić priželjkuje i bolje upravljanje državnom imovinom, stabiliziranje zdravstvenog sustava te daljnje korištenje EU fondova. Isto tako, kazala je da je ubrzanje fiskalne konsolidacije moguće u uvjetima bržega ekonomskog rasta.

Govoreći o zabrinutosti građana od jednokratnog povećanja cijena pri prelasku na euro, Dalić je kazala da će onoga trenutka kada se približi trenutak konverzije svi biti koncentrirani na eventualno neopravdano povećanje cijena, no da je tržišna konkurencija jedan, ako ne i glavni, mehanizam kojim bi se trebalo spriječiti eventualno divljanje cijena.

"Razdoblje nakon ulaska u tečajni mehanizam (ERM) obilježit će pripreme za što brže uvođenje eura, a u prvom će redu biti potrebno voditi ekonomsku politiku s ciljem smanjivanja ranjivosti gospodarstva i ispunjavanja kriterija konvergencije", kazala je Dalić.

Z. Marić: Hrvatska dosegnula realnu konvergenciju za pristupanje ERM-u

Ministar financija Zdravko Marić naveo je da je prvi korak prelaska na euro pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II, u kojem je država članica EU-a dužna provesti najmanje dvije godine tijekom kojih tečaj nacionalne valute ne smije znatnije fluktuirati u odnosu na euro.

Naveo je i da je pri razmatranju zahtjeva za pristupanje tečajnom mehanizmu države članice i institucije EU uzimaju u obzir ostvareni stupanj realne konvergencije. "Sadašnja razina BDP-a po stanovniku Hrvatske usporediva je s razinama dohotka novih članica euro područja u trenutku njihova pristupanja tečajnom mehanizmu, pa možemo zaključiti da je dosegnuta realna konvergencija dostatna za pristupanje tečajnom mehanizmu", naveo je Marić.

Govoreći o maastrichtskim kriterijima, koje je potrebno ispuniti za uvođenje eura, a jedan od njih je stabilnost cijena, Marić je podsjetio da je lani Hrvatska bilježila deflaciju.

Što se tiče stabilnosti tečaja, kaže Marić, dopuštena je fluktuacija nominalnog tečaja u marginama plus minus 15 posto, a u 2016. on je zabilježio blago slabljenje od 1,7 posto.

Govoreći o održivost javnih financija, Marić je podsjetio da je 2016. završena s deficitom od 0,9 posto BDP-a, a da će se ove godine deficit još i dodatno smanjiti, te navodi kako će Hrvatska ostvariti i taj kriterij.

"Što se tiče javnog duga, on mora biti ispod 60 psoto BDP-a, međutim kao što većina zemalja europodručja ima svoju razinu duga preko 60 posto, postoji odredba koja kaže od onda mora postojati jasan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, najmanje jedna dvadesetina razlike između trenutne razine javnog duga i tog kriterija od 60 posto. Hrvatska bi trebala smanjivati razinu javnog duga godišnje za oko 1,3 postotna boda. Lani smo smanjili dvostruko više od tog kriterija. Prvih šest mjeseci ove godine smo zemlja koja je na samom vrhu najvećeg daljnjeg smanjivanja tog duga", istaknuo je Marić, dodavši da Hrvatska ispunjava i peti kriterij o dugoročnim kamatnim stopama.