Već tjednima je u tijeku rasprava o daljnjem paketu pomoći za Grčku. Ministri financija Europske unije (EU) nedavno su naveli čitav niz dodatnih problema. Prijeti li novo razbuktavanje krize eura?

Jedno vrijeme činilo se da će se u EU situacija smiriti. Gospodarstvo se postepeno oporavlja, Grčka izvršava nametnute zadatke i smatra da je na dobrom putu da konsolidira proračun.

Jorg Kramer, glavni ekonomist Commerzbanke je još uvijek prilično oprezan. "Vidimo neke pomake u Španjolskoj, Portugalu i Irskoj. Ove zemlje su provođenjem reformi povratile konkurentnost i to je pozitivno. Ali kao i ranije tvrdim da još nismo postigli široki reformski proboj. Pogotovo ne u velikoj kriznoj zemlji Italiji", kaže on.

Ovaj stručnjak zabrinut je što u Italiji u odnosu na druge zemlje eurozone, iz godine u godine dolazi do snažnijeg povećanja plaća uprkos manjoj produktivnosti. Zemlja stalno gubi na konkurentnosti. Ali to nije sve: Tijekom posljednjeg susreta ministara financija EU u litavskom Vilniusu ukoreno je i drugo po veličini gospodarstvo Europe - Francuska i to zbog svoje nespremnosti na reforme.

Mogući novi problemi

Postoji opasnost da bi i Slovenija mogla postati novi problem zato što tamošnje banke u svojim bilancama imaju milijunske deficite. Pored toga, još ove jeseni teku programi pomoći za Irsku, Španjolsku, Portugal.

To da je Grčkoj potrebno više novca jasno je i prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj. "Jedanaest milijardi u naredne dvije godine kako bi se pokrili financijski deficiti, a onda bi mogao biti neophodan dodatni program, možda od deset milijardi eura, kako bi se zemlji olakšao prelazak na privatno tržište kapitala", procjenjuje Johannes Mayr, štručnjak za valutu EU iz banke Bayern LB. Da li je moguće da nam već na jesen ponovo zaprijeti kriza?

Glavni ekonomist Commerzbanke, Kramer tu mogućnost ne želi isključiti, s obzirom da prema njegovom mišljenju, uzroci krize još nisu otklonjeni.

"Nemamo široki reformski napredak, ali u pozadini imamo Europsku centralnu banku (ECB), koja politikom jeftinog novca, davanjem mogućnosti otkupa državnih obveznica zamazuje krizu. To dovodi do toga da su sada i poduzeća ohrabrena i može se reći da je recesija u eurozoni prošla. Ponovo se bilježi gospodarski rast iako uzroci krize nisu otklonjeni."

Šteti li štednja?

Nedostatak konkurentnosti, prekomjerni proračunski deficiti, nedostatak kontrole banaka - sva ta problematična polja još nisu riješena. Kada su u pitanju strukturalne reforme i fiskalna konsolidacija, sjeverni Europljani sebe vide izloženim sve češćim optužbama da južne zemlje prisiljavaju da štede do iznemoglosti. Stručnjaci Johannes Mayr i Jorg Kramer ne prihvaćaju ovaj argument. Oni tvrde da za strogi kurs štednje ne postoji alternativa.