Strategije industrijske politike 2014.-2020. koja se, uzgred, radi pod velom tajne, pronaći će se u Vladinoj proceduri tijekom ljeta, a svjetlo dana bi trebala ugledati u narednih godinu dana, doznaje se u Ministarstvu gospodarstva.

Kao što je već poznato, proces njene izrade je pokrenut i za sada su definirani prioritetni sektori koje žele učiniti inovativnim i konkurentnim: prehrambeno-prerađivačka industrija, drvo-prerađivačka, automobilska, brodogradnja, obrambena, kreativna, ICT, tekstilna industrija i proizvodnja kože i obuće, građevinska, zdravstvena, proizvodnja električnih i mehaničkih strojeva i opreme te kemijska industrija. U izradi će pomoći iskustva njemačkog Ministarstva gospodarstva, surađuje se i s Fraunhofer institutom s kojim će se tijekom veljače organizirati edukacija u izradi strategije.
Strategija bi trebala predstavljati i svojevrsnu poruku investitorima u koje se industrijske grane isplati ulagati, a bitna je i kao podloga za povlačenje sredstava iz fondova EU.
Radi se i na strategiji inozemnih ulaganja te pokretanju pametne specijalizacije koja podrazumijeva izdvajanje niša u kojima smo najbolji jer osim možda turizma i energetike, ostale industrijske grane nisu konkurentne pa stoga ni privlačne investitorima.
Hrvatska je, inače, 84 zemlja po konkurentnosti, nalazi se između Albanije i Moldavije, padamo u pokretanju poslovanja, ishođenju građevinskih dozvola i još u mnoštvo toga.
- Imamo ambicija da to promijenimo i nema razloga da se ne dignemo barem za 10-tak ili 15 mjesta - izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Dizanje konkurentnosti zadaća je i radne skupine za poslovnu klimu i privatne investicije koja se prvi puta sastala jučer te je izrađena metodologija praćenja rada tijela državne uprave u realizaciji investicija, kao i formular za praćenje privatnih investicija i uklanjanje prepreka.
Novi sastanak radne skupine bit će za 15 dana, a na dnevnom redu narednih sastanaka bi se trebalo naći i 50-tak različitih projekata iz različitih područja koji se trenutno ‘vrte' u Agenciji za investicije i konkurentnost.

Fokus Ministarstva gospodarstva u narednim će mjesecima biti i rješavanja problema kvota za solarne elektrane. Naime, kvota za integrirane solarne elektrane popunjena je početkom ove godine. Međutim, problem je što očigledno ljudi nisu vidjeli obavijest da su kvote popunjene na stranicama Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), stoga ih u Ministarstvu gospodarstva savjetuju da u sljedećih mjesec dana uspore i ne ulaze u troškove. Opcija za rješavanje tog problema je nekoliko:
- Ili će se smanjivati poticaji, povećavati naknada ili će se smanjiti količina koja se potiče s 300 na 30 kW - rekao je Vrdoljak, dodavši da će se odluka donijeti u narednim mjesecima.

Podsjetimo, 2009. je donesena Strategija energetskom razvoja Hrvatske u kojoj su definirane kvote za obnovljive izvore do 2020. pa tako ona za sunčane elektrane iznosi 45 MW. U međuvremenu su i identificirani problemi investiranja u obnovljive izvore, kao što je loša zakonska regulativa ili velik broj procedura, koji su riješeni donošenjem novog Tarifnog sustava. Tako je lani kvota za sunčane elektrane podignuta s 1 MW na 15 MW i 12. listopada, u manje od pet mjeseci, dostignuta je kvota za neintegrirane sunčane elektrane (5 MW). Posljednjeg dana listopada definirana je kvota za 2013., od 25 MW, i početkom ove godine je popunjena (15 MW za integrirane) te se očekuje da će do 1. srpnja na mreži biti 45 MW.