Plenković je zahvalio EBRD-u na potpori u razvoju Hrvatske koja se očituje kroz aktivni portfelj te razvojne banke koji iznosi 868 milijuna eura.

Tim iznosom podržano je 88 projekata, a 46 posto iznosa odnosi se na privatni sektor. Od većih projekata planiranih za ovu godinu izdvojeni su odobrenje zajma HAC-u za financiranje dovršetka izgradnje autoceste na Koridoru Vc u Baranji te kredit Erste banci od 100 milijuna eura za razvoj turizma u Hrvatskoj, kaže se u Vladinom priopćenju.

Predsjednik EBRD-a Chakrabarti izrazio je zadovoljstvo što je Plenković prihvatio poziv za sudjelovanje na investicijskom summitu, koji EBRD organizira u Londonu svake dvije godine te ima važnu ulogu u promociji proširenja EU-a , što je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Navodi se i da je EBRD izrazio spremnost za još jačim angažmanom u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na ulaganja u energetsku učinkovitost, infrastrukturu te pomoć mikro, malim i srednjim poduzećima.

Na sastanku je bilo riječi i o prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, Višegodišnjem financijskom okviru 2021. - 2027. te Zagrebačkom sastanku na vrhu koji će se održati u svibnju 2020. godine, kažu iz Vlade.

Uz predsjednika Vlade sastanku u Banskim dvorima nazočio je i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.