U sljedećih godinu dana mogao bi se promijeniti status oko deset posto umirovljenika, od ukupno njih 72 tisuće, koji dobivaju braniteljsku mirovinu. Riječ je braniteljskim mirovinama što ih dobivaju pripadnici HVO-a iz Bosne i Hercegovine, koji su ratovali na teritoriju te zemlje ali su u razdoblju od 1997. do 2001. godine dobili potvrdu da su ranjeni na južnom bojištu u Hrvatskoj. Na osnovu toga ostvarili su pravo na braniteljsku mirovinu kao da su bili pripadnici HV-a.

Istovremeno njihovi suborci iz HVO-a, njih gotovo sedam tisuća, dobivaju također mirovinu iz hrvatskog proračuna ali na osnovu ugovora između Hrvatske i BiH. Prema tom ugovoru Hrvatska se obvezala isplaćivati mirovine stradalnicima rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a. Za te ljude ništa se neće promijeniti. Cilj je države izjednačiti statuse te dvije različite skupine pripadnika HVO-a i isplaćivati im prava na osnovu ugovora Hrvatske i BiH.

Za one koji su ostvarili pravo na mirovinu hrvatskog branitelja, iako ih u registru branitelja nema, promjena bi mogla značiti upala manju mirovinu, jer je plan hrvatskih vlasti da ponovno »otvori« ugovor s BiH i da u njega »ugura« i pripadnike HVO-a koji sada primaju mirovinu hrvatskih branitelja. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prosječna je braniteljska mirovina oko 5,4 tisuće kuna, dok je prosječna mirovina koju dobivaju pripadnici HVO-a oko 2,8 tisuća kuna. No, Hrvatska neće moći promijeniti status ljudi kojima je prije petnaestak godina dala braniteljsku mirovinu, ukoliko se s time ne suglase i vlasti u BiH.

Prvi su neformalni razgovori, potvrđeno je za Novi list iz više izvora, već pokrenuti na razini ministarstava rada Hrvatske i Federacije BiH. No, službeni prijedlog susjednoj zemlji Hrvatska još nije uputila, a bez političke odluke vlasti u toj zemlji teško će doći do bilo kakvih promjena.

- Ne želimo ostaviti te ljude bez ičega, ne želimo napustiti Hrvate u BiH, ali oni su svoje mirovine dobili zahvaljujući potvrdama o ranjavanju koje nisu istinite, pa nije na južnom bojištu ranjeno deset tisuća ljudi. Ali ako se ne regulira njihov status kao pripadnika HVO-a, mi možemo osporavati svaku tu mirovinu, jer nijedan njezin korisnik nema braniteljski status, nema ga u registru branitelja. Tako bi mogli ostati bez svega, ali to nam nije cilj. Osim toga sve te potvrde o ranjavanju, odnosno rješenja o invalidnosti, na osnovu kojih su dobili mirovine, stavljena su zakonom izvan snage, rekao je neimenovani izvor za Novi list.

Ta rješenja o invalidnosti potpisivali su Ljubo Ćesić Rojs i Marinko Krešić što su ranije i potvrdili za Novi list uz objašnjenje da je takva bila politika državnog vrha kako bi se pomoglo pripadnicima HVO-a koji su ratovali s druge strane granice, ali koordinirano s HV-om jer su ratovali protiv istog neprijatelja. Rješenja tim ljudima nikada nisu uručena jer je cilj bio da na osnovu njih samo dobiju mirovinu, ali ne i ostala prava. No, kako je dio rješenja nestao iz državnih arhiva, pa su korisnici mirovina na sudu počeli potraživati i ostala prava, država se suočila s milijunskim odštetama. To je bio razlog zašto su preostala rješenja zakonom stavljena izvan snage i ti su sudski slučajevi i skrenuli pozornost vlasti na braniteljske mirovine koje dobivaju pripadnici HVO-a.

- Da nije bilo tih tužbi, da se nismo suočili s time da u određenim slučajevima moramo platiti stotine tisuća kuna ili milijun kuna odštete ljudima koji su znali da dobivaju pravo samo na mirovinu, ali su kasnije htjeli sve, vjerojatno se ne bismo ozbiljnije pozabavili ovim slučajem, priznaje jedan od izvora za Novi list. Ne želi se upuštati u procjenu toga kako će reagirati vlasti u BiH, a priznaje da je svjestan da će rješavanje ovog problema nakon 15 godina stvoriti i političke tenzije u Hrvatskoj.